hrvatski

Prekarni rad u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na platformski rad

Prekarni je rad sve više prisutan u Hrvatskoj i u Europi, pa iako su oblici prekarnosti sve brojniji, zasad nema njegove jednoznačne definicije. Usprkos tome postoji prilično velika suglasnost o najvažniji obilježjima tog rada, a to su uglavnom slabo plaćeni privremeni i povremeni nesigurni te često besperspektivni poslovi, odnosno zapošljavanje, lažno samozapošljavanje, podugovaranje i slično. Na tim poslovima obično ne postoji pravo na korištenje tjednih i godišnjih odmora, često nema odgovarajuće zaštite na radu, uključujući i prava na udruživanje i kolektivno pregovaranje. Nestandardan ili nesiguran rad dobio je na važnosti, pa je čak i postao gotovo uobičajena norma u pojedinim sektorima. Na mikro-razini, nesigurnost zaposlenja može prouzrokovati nejednakost, ranjivost i socijalnu isključenost zato što osobe koji lako gube posao ili se boje gubitka posla većinom nemaju alternativne mogućnosti zapošljavanja i/ili im nedostaju prilike i sposobnosti za usavršavanje i stjecanje novih vještina. Na makro-razine, posljedice prekarnog rada su najčešće dualizacija ili fragmentiranje tržišta rada. Tako postoje dvije skupine zaposlenih, razmjerno sigurno zaposleni na puno radno vrijeme i ugovore na neodređeno s jedne strane, dok su s druge strane osobe koje rade nestandardne, povremene i privremene poslove na ugovorima o radu na određeno vrijeme i/ili su samozaposlene, odnosno rade preko agencija za privremeno i povremeno zapošljavanje.

Prekarni rad ; Hrvatska ; platformski rad ; tržište rada

nije evidentirano