hrvatski

Što smo naučili nastavi na daljinu?

Pandemija koronavirusa značajno je promijenila naše živote, pa tako i obrazovanje. S tradicionalnog oblika naglo se prešlo na nastavu na daljinu (engl. Distance Education) uz trenutno zatvaranje škola i fakulteta, što je vrlo brzo ukazalo na nedostatak domaćih istraživanja te definicije nastave na daljinu. Prema nekima, riječ je o nastavi koja podrazumijeva (a)sinkrono učenje, pri čemu su nastavnici i učenici fizički udaljeni (Pryor i sur., 2020.) te samostalno i/ili vođeno učenje. Nastava na daljinu nije novost. Najprije dopisničkog, kasnije internetskog tipa, svrha joj je bila omogućiti pristup kvalitetnom obrazovanju onima koji ga nemaju iz različitih razloga (zaposlenje, život u ruralnim područjima i dr.) (Davis i Roblyer, 2005.). Unatoč brojnim prednostima, istraživanja ističu da je kod takve nastave učenički neuspjeh češći u usporedbi s onom tradicionalnom (Zucker i Kozma, 2003.). Glavni cilj ovog rada istražiti je stav učenika prema nastavi na daljinu, njihov uspjeh te postoje li aspekti nastave na daljinu povezani s učeničkim uspjehom. Za potrebe istraživanja konstruiran je poseban upitnik na temelju intervjua o stavovima i iskustvima u nastavi na daljinu tijekom predistraživanja s grupom učenika, a u glavnom istraživanju sudjelovalo je 213 učenika od petog do osmog razreda. Rezultati su pokazali da učenici imaju pozitivne stavove prema nastavi na daljinu i da redovito izvršavaju svoje zadatke, međutim isto tako postoje aspekti kojima nisu zadovoljni, primjerice količina zadaće i društvena izoliranost. Također je zaključeno da s duljinom trajanja nastave na daljinu dolazi do smanjenja razine učeničkog znanja te da postoje aspekti nastave koji su povezani s uspjehom učenika.

nastava na daljinu, novi aspekti nastave, uspjeh u nastavi, aspekti uspjeha, pozitivan i negativan stav učenika o nastavi na daljinu

nije evidentirano