hrvatski

Čitateljska anksioznost – prijetnja ili izazov?

Vještina čitanja je zahtjevni i složeni kognitivni proces koji uz jezično znanje uključuje, između ostaloga, koordinaciju pažnje, pamćenja i percepcije te proces razumijevanja (Sellers, 2000). Na stranome jeziku čitanje postaje dodatno složenije zbog nepoznatoga pisma, drugačije sintakse, leksika i drugih obilježja samoga jezika (Šamo, 2014), stoga je razumljivo da pri čitanju na stranome jeziku dolazi do anksioznosti, što dokazuju istraživanja (Saito, Horwitz i Garza, 1999 ; Sellers, 2000, Matsuda i Gobel, 2004 ; Capan i Karaca, 2013 ; Zao i dr., 2013 ; Joo i Damron, 2015 ; Matić, 2016, 2018, Didović Baranac, 2020). Najveći dio istraživanja ide u prilog negativnoj povezanosti anksioznosti i uspjeha, što znači da učenici koji osjećaju negativne emocije ujedno lošije čitaju (Sellers, 2000 ; Zhao, Guo, Dynia, 2013 ; Didović Baranac, 2020), ali postoje također radovi koji upućuju na njihovu moguću pozitivnu povezanost (Alpert i Haber, 1960 ; Kleinmann, 1977 ; Hewitt i Stephenson, 2012 ; Joo i Damron, 2015), dok Horwitz (2017) navodi kako anksioznost treba poimati isključivo kao negativan doživljaj. Prema dvofaktorskoj kognitivnoj teoriji emocija (Schachter i Singer, 1962) svaka se emocija sastoji od podražaja i kognitivnoga tumačenja podražaja. Ako pojedinac podražaj (čitanje) protumači kao prijetnju, reagirat će negativno, što će rezultirati negativnim reakcijama, dok će pri tumačenju istoga podražaja kao izazova reagirati pozitivno, a pritom će se javiti pozitivne reakcije. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi jesu li učenici za vrijeme čitanja na materinskome (hrvatskome) i stranome (njemačkome) jeziku anksiozni te javljaju li se kod anksioznosti, uz dokazane negativne, i one pozitivne reakcije, kao i jesu li one povezane s jezičnim znanjem učenika. U radu se polazi od pretpostavki da se anksioznost javlja za vrijeme čitanja na oba jezika istraživanja te da se u tome trenutku javljaju i negativne i pozitivne reakcije učenika, pri čemu su one ujedno pozitivno povezane s jezičnim znanjem. Za ispitivanje anksioznosti na stranome jeziku korišten je upitnik FRAM (Matić, 2016), dok su za ispitivanje anksioznosti na materinskome jeziku te pozitivnih i negativnih rekacija korišteni novi mjerni instrumenti, čija je valjanost i pouzdanost ovdje potvrđena. U istraživanju su sudjelovala 134 učenika sedmoga razreda osnovne škole, a dobiveni su podaci obrađeni deskriptivnom i inferencijalnom statistikom.

anksioznost za vrijeme čitanja na stranome jeziku, anksioznost za vrijeme čitanja na materinskome jeziku, pozitivne reakcije na čitanje, negativne reakcije na čitanje, uloga osjećaja u učenju jezika

nije evidentirano