hrvatski

Biološka obrada pljevice ječma s gljivom Trametes gibbosa s ciljem povećanja ekstraktibilnosti biološki aktivnih tvari

Održiva proizvodnja hrane je postala imperativ suvremene prehrambene industrije što svakako uključuje iskorištavanje proizvodni ostataka koji nastaju tijekom proizvodnog procesa, a koji su se do sada uglavnom tretirali kao otpad. Cilj ovog rada je istražiti mogućnost iskorištavanja pljevice ječma kao prirodnog izvora biološki aktivnih fenolnih kiselina te primjena biološkog tretmana s ciljem povećanja njihove ekstraktibilnosti i antioksidacijske aktivnosti ekstrakata. Gljiva Trametes gibbosa korištena je za biološku obradu pljevice ječma tijekom deset dana. Ekološki prihvatljiva ekstrakcija biološki aktivnih fenolnih kiselina iz neobrađenih i biološki obrađenih uzoraka pljevice ječma provedena je kruto-tekućom ekstrakcijom (s 50 %- tim etanolom) potpomognutom ultrazvukom. Primjenom UHPLC gradijent metode u dobivenim ekstraktima je kvantificirano deset fenolnih kiselina, dok je antioksidacijska aktivnost određena primjenom DPPH metode. Također, aktivnost enzima lakaza određivana je spektrofotomertijski u vodenim ekstraktima svih uzoraka (prije i nakon biološke obrade) uz primjenu ABTS-a (2, 2'-azino-bis(3- ethylbenzothiazoline-6-sulphonic acid) kao supstrata. Između svih dokazanih fenolnh kiselina u ekstraktima neobrađene pljevice ječma najzastupljenije su bile siringinska kiselina (77, 00µg/gst) i ferulinska kiselina (63, 45µg/gst), dok je najmanje zastupljena bila elagična kiselina (1, 20µg/gst). Biološka obrada s T. gibbosa najviše je utjecala na povećanje ekstraktibilnosti protokatehinske kiseline i to za 7, 09 puta. Najveća aktivnost lakaze od 270 U/dm3 postignuta je u ekstraktima nakon desetog dana biološke obrade

pljevica ječma ; biološka obrada ; Trametes gibbosa ; biološki aktivne tvari ; ekstrakcija

nije evidentirano