hrvatski

Seoske zajednice na Ćićariji kao vlasnici seoskih dobara

Na masivu Ćićarije u Istri donedavno su u zemljišnim knjigama postojala upisana seoska dobra (komunele) s naznakom općinskog (seoskog) odlomka kao njihova vlasnika. Svako selo ima vlastitu komunelu koja je u zajedničkom vlasništvu sumještana iz seoske zajednice. Premda su možda i starijega nastanka, ti stvarnopravni fenomeni u zemljišnoknjižnom izričaju kakav je donedavno postojao nastali su 30-ih godina 19. stoljeća na ugovornom temelju – kupnjom zemljišnih dobara od habsburškoga Kamerlanoga fonda. Riječ je o stvarnopravnom fenomenu habsburške provenijencije koji je zatim, od 1867. godine, postojao i funkcionirao u austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Čitavo vrijeme, od Habsburške Monarhije pa Austro-Ugarske Monarhije (od 1867.), u doba Kraljevine Italije, jugoslavenske države i Republike Hrvatske one postoje, a njihovi ovlaštenici (općinski odlomci) glede njih imaju i pravni subjektivitet, a u pravnim procesima čije su komunele bile predmet i odgovarajuću procesnu sposobnost. Znatan dio zemljišta na Ćićariji (pašnjaci, šume i u manjoj mjeri priručne oranice i vrtovi uz pripadajuća sela) nalazi se u režimu komunela. Autor dijakronički i s pravnoga gledišta analizira komunele kao predmet stvarnoga prava i seoske zajednice kao njihove ovlaštenike

Istra, seoske zajednice, seoska dobra, vlasništvo, ABGB

nije evidentirano