hrvatski

Prezentacija vladaričinog lika u Bizantskom carstvu (od Konstantina Velikog do kraja Makedonske dinastije)

U uvodu diplomskog rada daje se kratki prikaz života žena u Bizantu – kako se njihov život razlikovao od života njihovih suvremenica na Zapadu, kakva su prava imale, što se od njih u društvu očekivalo i kako su percipirane od strane bizantskog društva, te kakve su vjerske prakse slijedile. Spominju se i očekivanja i percepcija bizantskih vladarica, kao i fenomeni karakteristiĉni za Bizant, poput onog sajmova mladenki ili izrazitog fokusiranja na fiziĉku ljepotu. U središtu rada su bizantske carice od Konstantinova doba kada njegova majka Helena postavlja svojevrsne temelje za daljnji razvoj prikaza i percepcije bizantskih vladarica, preko carica teodozijanske dinastije – Flacile, Eduoksije, Eudokije i Pulherije ; leonidske dinastije koju je obilježila carica Arijadna ; justinijanske i heraklijeve dinastije – nepravedno ozloglašena Teodora, Sofija, Martina, Irena, Teodora, supruge cara Leona VI. iz dinastije Makedonaca, kao i carica makedonske dinastije Teofano. Rad završava osvrtom na vladavinu carice Zoe i njene sestre Teodore, posljednje vladarice dinastije Makedonaca. Naposlijetku, kao zaseban fenomen spomenuti su i ranobizantski utezi s prikazom carice, koji svjedoĉe o ulozi njezina lika u svakodnevnom životu.

Bizant, bizantska umjetnost, bizantske carice, carski prikazi

nije evidentirano