hrvatski

Jezik kao kapital u istarskom multikulturnom okruženju

Cilj je doktorskoga rada istražiti utjecaj suvremenih društvenih i ekonomskih procesa na jezične prakse u multikulturnoj i višejezičnoj zajednici, odnosno jezične prakse pripadnika/ca albanske zajednice u Puli i Rovinju u raznim domenama svakodnevnoga života. Istra je zbog svoga heterogenog etnojezičnog sastava odabrana kao reprezentativni prostor za analizu višejezične stvarnosti i interakcije jezika i društvenoga života. U istraživanju su korištene kvalitativne etnografske metode. Podaci na terenu prikupljani su provođenjem polustrukturiranih dubinskih intervjua s pripadnicima/cama albanske nacionalne manjine te metodom etnografskog promatranja s fokusom na njihova specifična radna mjesta i jezične interakcije koje se tamo odvijaju. Rezultati istraživanja pokazali su da današnja albanska zajednica u Istri predstavlja heterogenu skupinu pojedinaca s obzirom na vrstu, razloge i tijek migracija, strukturu obitelji, vrstu zanimanja i vjersku pripadnost. Sve navedeno utječe na različite prakse društvene, ekonomske i jezične integracije u zemlji primitka, kao i na identifikacijske procese i obrasce upotrebe jezika. Pripadnici/ce albanske zajednice u Puli i Rovinju raspolažu višejezičnim repertoarom koji obuhvaća poznavanje materinskoga jezika (albanskog), većinskoga jezika (hrvatskog, ali i lokalnih govora) i brojnih stranih jezika (čije se poznavanje prilagođava potrebama tržišta i suvremenim turističkim tijekovima) te specifične obrasce svakodnevne komunikacije koji podrazumijevaju prebacivanje i miješanje kodova. Svakom pojedinom idiomu koji je u upotrebi u istraživanoj zajednici pripisuju se različite vrijednosti ovisno o domeni u kojoj se koristi i ciljevima s kojima se koristi (identifikacijskim, pragmatičnim i sl.), na temelju čega se zaključuje da svaki idiom predstavlja jedan oblik kapitala na jezičnome tržištu – društveni, kulturni, ekonomski ili simbolički. Rezultati istraživanja ukazuju na to da se kod pripadnika istraživane zajednice može govoriti o višestrukim identifikacijskim procesima i identitetima koji se pregovaraju u svakodnevnim interakcijama te prilagođavaju kontekstu jednako kao i govorne prakse određenom jezičnom tržištu.

višejezičnost, Istra, albanska zajednica, identifikacijski procesi, jezično tržište, kapital

nije evidentirano