hrvatski

Energetska tranzicija na hrvatskim otocima: etnografija otočnih budućnosti

Odnos prema energiji na jadranskim je otocima tradicijski obilježen principima štednje, solidarnih i komunalnih ulaganja u infrastrukturu od strane lokalnih stanovnika i iseljenika te sviješću o reciklažnom ciklusu. Energija se na otocima i sličnim geografski teže dostupnim područjima rijetko uzimala zdravo za gotovo, te su stoga upravo otočke zajednice vrijedan izvor znanja o tradicijskoj eko-logičnosti. U kontekstu recentnijih gospodarskih kretanja, odnos prema energiji na našim se otocima stubokom promijenio u svrhu razvoja turističke industrije. Na naše lokalne ekološke i socioekonomske tranzicije utječu, naravno, globalne ekološke politike koje provode tranziciju prema čistim energijama te, povezano s time, cirkularnoj ekonomiji. Europski zeleni plan kao krovni strateški dokument za klimatsku neutralnost predviđa ugljično neutralnu Europu do 2050. godine, s ambicioznim ciljevima ostvarenima već do 2030. Neki od hrvatskih otoka odazvali su se inicijativama Tajništva čiste energije za otoke EU te razvili vlastite strategije energetske tranzicije i već poduzimaju konkretne korake prema čistoj energiji. Na ovom će predavanju biti riječi o primjerima domaćih i inozemnih otoka koji su odmakli u implementiranju elemenata energetske tranzicije u vlastitu svakodnevicu. Naglasak će biti na onim društvenim i gospodarskim učincima energetske tranzicije koji su vezani za same lokalne zajednice, raspravljajući stoga o konceptima komunalne energije koju proizvode i posjeduju sami otočani.

energetska tranzicija ; hrvatski otoci ; otočne budućnosti

nije evidentirano