hrvatski

Zdravstveno stanje i borba protiv epidemija u Ličkoj pukovniji u 18. i 19. stoljeću

Sredinom XVIII. stoljeća na prostoru Hrvatsko-slavonske vojne krajine uspostavljeno je ukupno 11 krajiških pukovnija, vojnih, ali ujedno i teritorijalno-upravnih jedinica. Iako je glavna misao vodilja pri ovom reformskom procesu kojega su provodile središnje bečke vlasti u što većoj mjeri ujednačiti položaj krajišnika koji su nastanjivali ovaj golemi prostor koji se protezao uz granicu s Osmanskim Carstvom, pojedina krajiška područja su ipak u određenom pogledu zadržala svoju posebnost. U tome smislu Lička se pukovnija isticala kao jedino krajiško područje čije su se granice prostirale uz posjede čak dviju imperijalnih sila – Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Nadalje, radilo se o jednom od najslabije razvijenih krajiških područja u gospodarskom smislu, ponajviše zbog oskudice obradivog tla u tom brdovitom kraju. Međutim, karakteristično je također da je s ovoga teritorija potekao izuzetno kvalitetan vojni kadar koji je služio u habsburškoj vojsci. Vojna služba imala je i utjecaj na zdravlje ličkih krajišnika, što je i središnja tema ovoga rada. Na primjeru Ličke pukovnije razmotrit će se utjecaj zaraznih bolesti na živote ovdašnjih krajišnika, kao i uloga ličkih krajišnika u sklopu habsburškog sanitarnog kordona tijekom XVIII. i XIX. stoljeća.

Vojna krajina, Lička pukovnija, zdravlje, epidemije, 18. i 19. stoljeće

nije evidentirano