hrvatski

Goveda i ljudi u eneolitiku kontinentalne Hrvatske. Prilog novim razmatranjima prapovijesti ljudsko-životinjskih odnosa

Arheologija kao humanistička disciplina koja ima pristup materijalnim tragovima životinja koje su egzistirale uz ljude posljednjih dva i pol milijuna godina, kako to ističu Nick Overton i Janis Hamilakis (2013), može imati važnu ulogu u recentnim, neantropocentričnim promišljanjima odnosa ljudi i životinja. Posljednjih smo godina svjedoci važnih pomaka u razumijevanju ljudsko- životinjskih odnosa i u arheološkom diskursu. Životinje se više ne razmatraju kao resursi koji su podložni iskorištavanju ili kao dokazi različitih strategija naseljavanja i preživljavanja, rasprave o životinjama u arheologiji sada promišljaju društvene ugovore između ljudi i životinja ili se usmjeravaju na aktivnu ulogu životinja i utjelovljene te afektivne međuodnose ljudi i životinja (npr. Armstrong Oma 2010 ; Overton i Hamilakis 2013). Na temelju arheoloških podataka u prilogu će se razmotriti interakcije goveda i ljudi tijekom razdoblja eneolitika na području kontinentalne Hrvatske. Osteološki ostaci goveda, ukopi goveda i figuralni prikazi tih životinja zabilježeni su na nizu arheoloških nalazišta u regiji i pozivaju na stvaranje novih naracija o prapovijesti ljudsko- životinjskih odnosa s fokusom na agensnost životinja i društvenost među vrstama. Prilog će sagledati pojedine društvene odnose među vrstama, njihova utjelovljena dijeljena iskustva te afektivne interakcije (npr. zajednički rad, svakodnevni životni ritmovi, briga o životinjama, pokapanje životinja) posredovane i potvrđene različitim oblicima materijalne kulture (npr. ukopi, figuralni prikazi, arhitektura i dr.).

goveda ; eneolitik ; ukopi ; figuralni prikazi ; društveni odnosi među vrstama

nije evidentirano