hrvatski

Njemačko stanovništvo Pule od sredine 19. stoljeća do 1918

Pula je svoj drugi procvat (prvi je bio u antici) doživjela u drugoj polovici XIX. stoljeća, za što je presudna bila odluka bečkog dvora da ona postane glavnom ratnom lukom Austro-Ugarske Monarhije. U nekoliko je desetljeća grad od tisuću narastao na nekoliko desetaka tisuća stanovnika, s novim ulicama i četvrtima, javnim i privatnim zgradama i ustanovama, tvornicama, podružnicama velikih tvrtki, i, naravno, velikim Arsenalom i brodogradilištem, uz brojne vojarne i utvrde. Među mnoštvom novih stanovnika, koji su brojem značajno premašivali starosjedilačko, bila je i po svom brojčanom udjelu, a još više po gospodarskom i kulturnom doprinosu, osobito značajna njemačka nacionalna sastavnica. U prvo se je doba pretežno radilo o vojnim časnicima i majstorima u Arsenalu, ali je već krajem XIX. st. uočljivo kako počinje rasti broj Nijemaca koji nisu izravno vezani uz Ratnu mornaricu. Sve je više bilo poduzetnika, činovnika i pripadnika slobodnih zanimanja, tako da je njemačka zajednica polako počela gubiti izrazito vojne značajke. Kulturni je život pulskih Nijemaca bio bogat, zbog vojske su veze s Bečom bile vrlo razvijene, pa su u gradu gostovali brojni njemačkoaustrijski umjetnici, izlazile su njemačke novine, djelovale njemačke škole, otvarane podružnice bečkih i praških tvrtaka, knjižnice bile bogate njemačkom literaturom... Po završetku rata 1918. godine u Pulu dolazi talijanska okupacijska uprava koja je odmah pokazala izuzetnu netrpeljivost prema njemačkom pučanstvu. U vrlo kratkom roku, i prije nego je Pula mirovnim ugovorom pripala Italiji, najveći se broj Nijemaca iselio u Njemačku Austriju, a oni malobrojni koji su ostali bili su podvrgnuti (kao i svo drugo netalijansko stanovništvo) gruboj talijanizaciji. Tako je naglo prekinut razvoj njemačke zajednice u trenutku kada je osigurala čvrsta polazišta za svoj dalji napredak i jednu od vodećih uloga u civilnom životu grada koji je do tada bio prepoznatljiv samo po svojoj vojnoj sastavnici.

Njemačko stanovništvo, Pula, 19. stoljeće, Austro-Ugarska

nije evidentirano