hrvatski

Govori općine Marčana

Knjiga Govori općine Marčana opisuje fonološke i morfološke jezične značajke dvadeset i triju dijalektoloških punktova u općini Marčana, to su: 1 . Belavići, 2. Bratulići, 3. Cokuni, 4. Divšići, 5. Filipana, 6. Hreljići, 7. Kavran, 8. Krnica, 9. Kujići, 10. Loborika, 11. Mali i 12. Veliki Vareški, 13. Marčana, 14. Mutvoran, 15. Orbanići, 16. Pavićini, 17. Peruški, 18. Pinezići, 19. Prodol, 20. Rakalj, 21. Šarići, 22. Šegotići, 23. Cetinići. Knjiga se sastoji od sljedećih cjelina: 1. Geografski, demografski i povijesni podaci općine Marčana ; 2. Marčanski govori u dosadašnjim istraživanjima ; 3. Načela istraživanja ; 4. Govori općine Marčana ; 5. Zaključak ; 6. Bibliografija ; 7. Prilozi. Među fonološkim su značajkama, pored ostaloga, autori izdvojili sljedeće: - vokal a kao odraz poluglasova (dan, osan) uz pokoji primjer čakavske jake vokalnosti (maša, malin) ; isti rezultat u od slogotvornoga l (musti, spuž) i stražnjega nazala (zub, muka) ; vokal e na mjestu prednjega nazala (žedan, težak) te a u malom broju primjera (jazik, zajati ; ikavski refleks jata (kolino, živili, srida) uz rijetke ustaljene ekavizme (delo, seno, sused) ; romjena ra > re (resti, kresti, rebac) ; č kao odraz okluziva *t (sriča, peči, vuči) ; ž kao odraz okluziva *d (breža, glaži, trži) uz j i đ (tuji ili građanin) ; skupine št i žd (natašte, guštarica ; dažditi, moždani): zadržane skupine jt i jd u infinitivnim i prezentskim osnovama (zajti, najti ; pojden, ujde) ; očuvana skupina čr (čripnja, črv, črivo) ; u (< və) u funkciji prefiksa i prijedloga (u svemu, u vriče ; udovac, uzeti), a u rijetkim primjerima va (Vazan, vajk(a)) ili nula (šenac, zgojiti) ; redukcija v u okruženju sa sonantom r ili slogotvornim r u istome ili u sljedećem slogu (četrti, trd, črčak) te u nekim drugim okolnostima (lasi, rebac) ; skupine št, šk, šp u primljenih riječi (štraca, škale, špendati) ; rotacizam (moremo, moreš ; nideri, drugamor, vajkar...) ; izmijenjeni finalni l (posto, mižo ; proda, doša, obrnuja, ugulija) ; prijelaz m > n (nosin, mojon, sedan, večinon): suglasničke mijene (aš, jeno, čela i sl.) ; proteski konsonant j (jopet/jopeda, japno) ; nepostojanje sibilarizacije (na prugi) ; asimilacije i disimilacije (šešnajst, šeždeset ; japlenica, zlamenje). Svi govori imaju noviji troakcenatski sustav. Bitnu je razlika u naglasnom sustavu u govorima Loborike, Raklja i proštinskih sela gdje je dosljedno povučen naglasak na prednaglasne dužine. Zbog toga u njima nema nenaglašenih dužina (što znači da se i opreka među dugim i kratkim samoglasnicima očituje samo pod naglaskom), dok je znatno povećana učestalost akuta. Među morfološkim su značajkama, pored ostaloga, autori izdvojili sljedeće: imenice a-vrste u I jd. završavaju na -on i -en (lugon, konjen) ; u G mn. je nastavak -i (brigi, brati ; seli, kolini) te nulti (dasak, prasic) ; u D, L, I mn. imenica e- vrste dolaze nastavci -an, -ah i -ami (ženan ; u jaketah ; z bičikletami) (osim u Kavranu i Muntiću s izjednačenjem prema -an) ; u imenica a-vrste u D se čuvaju nastavci -on i -en (jancon, pipličen), no zabilježen je i nastavak -an (volan, konjan), dok u L, I mn. imenice a-vrste i i-vrste imaju nastavak -i (tovari, voli). Komparacija pridjeva s trima skupinama nastavaka: -i, -a, -e itd., -lji, -lja, -lje itd. te -iji, -ija, -ije itd. Lične i povratna zamjenica glase: s namon ; s nami/nas, s vami/vas. Posvojna zamjenica trećega lica ženskoga roda: njoji, njoja, njoje ; u Raklju njeji, njeja, njeje, u Kavranu njezin, njezina, njezino. Nominativ jednine muškoga roda s nastavkom -ī: ti, uvi, uni Ovjerene su zamjenice ki i ča i njihovi oblici, zamjenica čigov i njezine izvedenice, zamjenice svi „sav“, svi „svi“ i sve. U marčanskim govorima nema aorista i imperfekta, supina, glagolskoga priloga prošlog te odraza općeslavenskoga trpnoga sadašnjeg participa. Tri su skupine prezentskih nastavaka (tip čujen, tip domislin, tip pensan). Ovjereni su posebni oblici za tvorbu kondicionala: bin, biš, bi, bimo, bite, bi. Infinitivi i glagolski prilog sadašnji su neokrnjeni. U svim su mjesnim govorima niječni prezent glagola biti (nisan, nisi, ni, nismo, niste, nisu) i niječni prezent glagola imati (niman, nimaš, nima, nimamo, nimate, nimaju) jednaki te glagol hoditi sa supletivnom osnovom u prezentu (gren, greš, gre, gremo, grete, gredu). Na koncu autori zaključuju da su marčanski mjesni govori kompaktni, osim što razliku nalaze u naglasnom sustavu: u govorima Loborike, Raklja i proštinskih sela dosljedno je povučen naglasak na prednaglasne dužine. Zbog toga u njima nema nenaglašenih dužina (što znači da se i opreka među dugim i kratkim samoglasnicima očituje samo pod naglaskom), dok je znatno povećana učestalost akuta. Na morfološkoj razini nema bitnih razlika među istraživanim mjesnim govorima. Jedino se govor Kavrana od drugih razlikuje po nastavcima za D, L, I mn. gdje je zabilježen sinkretizam u imenica e-vrste s nastavkom -an u sva tri padeža kao što se ostvaruje u govoru Muntića. U nekih je govornika zabilježen sinkretizam s nastavcima -ima i -ami (npr. Šegotići), no to se može pripisati novijemu utjecaju standardnog jezika. U proštinskim su selima zabilježeni nastavci trećega lica množine prezenta -u i -idu umjesto -e, te rjeđe u jednini -ide umjesto -i, čega drugdje nema. Kada je riječ o morfološkom aspektu prozodije, u govorima s povučenim naglaskom na prednaglasne dužine češća je kračina u primjerima kao (C) stinȇ, stinȏn ; G, L, I mn. zubȋ ; i (B) svičȏn ; gdje je u ostalim govorima prednaglasna dužina. Prema navedenim razlikama, autori zaključuju da se marčanski govori polariziraju u dvije podskupine mjesnih govora kojima, prema zemljopisnom položaju, predlažu nazive: “sjeverozapadna” i “jugoistočna”. U “sjeverozapadnoj” su skupini govori naselja imenom: Belavići, Bratulići, Cetinići, Divšići, Filipana, Hreljići, Krnica, Kujići, Marčana, Orbanići, Pinezići, Prodol i Šarići, a u “jugoistočnoj” Cokuni, Kavran, Loborika, Mali i Veliki Vareški, Mutvoran, Pavićini, Peruški, Rakalj i Šegotići.

jugozapadni istarski dijalekt, govori općine Marčana, glasovi, akcentuacija, morfologija,

nije evidentirano