Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Fakcija i fikcija u usmenoj književnosti i tradicijskoj kulturi biokovskoga kraja (CROSBI ID 447191)

Ocjenski rad | diplomski rad

Prodan, Petra Fakcija i fikcija u usmenoj književnosti i tradicijskoj kulturi biokovskoga kraja / prof. dr. sc. Marko Dragić (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2015

Podaci o odgovornosti

Prodan, Petra

prof. dr. sc. Marko Dragić

hrvatski

Fakcija i fikcija u usmenoj književnosti i tradicijskoj kulturi biokovskoga kraja

Cilj ovoga rada. točnije istraživanja - koje se sastojalo od pretraživanja starih bilježnica, zapisa, zapisivanja sjećanja mojih kazivača, te mojih sjećanja - bio je ući dublje u običaje vezane uz pasionsku baštinu na području Makarske i Zagvozda. U radu spominjem božićne i uskršnje običaje, narodne predaje, legende, priče, poslovice, zaboravljene igre, molitve i savjete. Za pisanje rada koristila sam se stručnom literaturom te kao što sam već spomenula sjećanjima kazivača te njihovim zapisima. Kazivači su nastojali što bolje ispričati svega čega su se sjetili, naravno uz moju pomoć i usmjerenje. Rad se sastoji od 16 poglavlja koja se većinom dijele na manja poglavlja tematski vezana uz naslov glavnog poglavlja, od rječnika nepoznatih riječi, zaključka i sažetka. Rad je većinom pisan kurzivom, budući da se radi o doslovnom zapisivanju sjećanja mojih kazivača. Ono što nije napisano kurzivom pisano je standardnim književnim jezikom i riječ je o prepričavanju onoga što su mi kazivači ispričali ili je pak riječ o mojim sjećanjima i ponekim znanjima iz opće kulture. U uvodu su navedeni kazivači te njihove kratke biografije. U drugom poglavlju naslovljenom „Sutikla i priče vezane uz nju i prenošenje dalje“ radi se o legendi, točnije legendama koje se vežu uz staro podgorsko groblje po imenu Sutikla. Naime je ime dobilo po Tekli, mornarevoj kćeri koja je na tom mjestu pokopana nakon što se utopila. Druga legenda je vezana uz samoukog popa za kojega se priča da njegov duh i u današnje vrijeme živi na tome groblju i prikazuje se živima. Treća priča vezana je uz vukodlake koji se također pojavljuju za punog mjeseca na istome mjestu. U trećemu poglavlju riječ je o običajima, pa je poglavlje podijeljeno upravo na taj način. Većinom je riječ uskršnjim običajima, korizmi, Velikom petku, Gloriji, Uskrsu, a najopsežniji dio je pjesma koja se pjeva za vrijeme križnog puta u Zagvozdu na Veliki petak po imenu „Muka Isusova i plač Blažene Divice Marije.“ Četvrto poglavlje govori o Božiću i običajima vezanima za sam Božić, Novu godinu, Sveta tri kralja, praznike, te običaj kolendranja u Makarskoj i Zagvozdu. Peto poglavlje predstavlja običaje vezane uz sprovode i smrti. Primjerice detaljno se opisuje opremanje pokojnika i kuće, brecanje (zvonjenje) na Dan mrtvih, sprovodi, znakovi smrti. Šesto poglavlje govori o igrama koje su s vremenom zaboravljene, riječ je o gangi, igri školjaka, žmuri (sakrivi), pošla majka s kolim dvorom, školici, pikulanju, itd. Svaka igra je detaljno opisana i zapisana po sjećanju kazivača Vinka Prodana. Sedmo poglavlje naslovljeno je „Legende Zagvozda.“ Riječ je o legendama kojih se sjeća moja kazivačica, primjerice „Pastir i zmija“, „Duh“, legende o morinama, vješticama i Jerkuši. Osmo poglavlje je zanimljivo jer njegova potpoglavlja nisu tematski toliko povezana no svrstala sam ih pod isto, pod „Zanimljiva sjećanja“, jer upravo to i jesu. U ovome poglavlju riječ je o humorističnim pričama iz sela koje se uvijek prepričavaju na kavama. Deveto poglavlje je vezano uz prirodnu medicinu, točnije prirodne recepture za liječenje određenih bolesti. Deseto poglavlje je skup narodnih pjesama Zagvozda kojih se prisjetila moja kazivačica, a i danas se zapjevaju na različitim okupljanima u selu. Jedanaesto poglavlje je zasebno iz razloga što je riječ o samo jednoj priči, i to priči o poznatom hajduku Andriji Šimiću čije se ime vezuje za zaseok Prodani u Zagvozdu. Dvanaesto poglavlje je skup poslovica i izričaja koje su česte u komunikaciji mojih kazivača, te ih stoga nije bilo teško prikupiti. Trinaesto poglavlje je skup različitih praznovjerja na ovom području koja i danas okupiraju misli ljudi. Četrnaesto poglavlje je nešto veće poglavlje koje govori o običajima vezanima za svadbu kojih se i danas pridržavaju mnogi mladenci. Petnaesto poglavlje je poglavlje molitvi, starih, zaboravljenih i nezaboravljenih. Rad ima rječnik nepoznatih riječi, te kao posljednje poglavlje zaključak.

Povijesne predaje, Andrijica Šimić, demonološke predaje

nije evidentirano

engleski

Faction and fiction in oral literature and traditional culture of the Biokovo region

nije evidentirano

Historical traditions, Andrijica Šimić, demonological traditions

nije evidentirano

Podaci o izdanju

50

14.09.2015.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Filologija