hrvatski

Tradicijska kulturna baština Brača

U ovom diplomskom radu obrađuje se tema Tradicijska kulturna baština Brača. Povijest otoka Brača ispisao je sam njen puk. Brač obiluje usmenom književnošću, naročito usmenim pjesništvom, ali je malo toga zabilježeno. Većina usmeno-književne baštine čuva se u mislima starih Bračana, ali se sve više gubi jer nije opipljiva, nije zapisana u tolikoj mjeri da bi se dobro očuvala. U ovom radu naglasak je na narodnim običajima i vjerovanjima te pjesmama vezanim za njih, na mikrostrukturnim oblicima (zagonetkama i poslovicama), te usmenoj prozi. Običaji i vjerovanja vezani su za čovjekov rad i način života. Zagonetkama se provjeravala intelektualna zrelost mladeži. Zagonetke su, također, služile za zabavu i razonodu u raznim prigodama: za vrijeme berbe maslina, za vrijeme predaha kod težačkih poslova itd., te kako bi se zaboravile surove misli teške svakodnevnice. Poslovicom se prenosi višestoljetno i višemilenijsko iskustvo koje jezgrovito tipizira osobe, događaje i pojave. Stari Bračani su željeli poslovicama mladom čovjeku uputiti koju mudru misao i prenijeti svoje životno iskustvo. Usmena proza obuhvaća vrste priča: bajke, basne, predaje, novele, anegdote, šale, viceve i legende. Bračani su poznati po svojoj šaljivosti, pa tako njeguju razne šaljive oblike i dosjetke. Povijesne i mitske predaje koje iskazuju emotivan odnos prema domaćem kraju ili ukorijenjena vjerovanja u nadnaravne pojave, mogu se danas na Braču češće čuti. Prema informacijama dobivenim od pripovjedača nazivi za pripovijetke na Braču jesu ovi: priče, fjabule, gončice, gančice, ganke itd. Zanimljive su Bolske fjabe i gočice kojima se nazivaju legende i predaje koje su se pričale na području mjesta Bol. Najveći dio priča je o macićima, bićima ili čudovištima koja vole nestašluk, i znaju zadati problema mještanima, uznemiravajući životinje, uništavajući polja i slično. Postoje i razne legende o svecima, vragu i ženama kao glavnim likovima gdje najčešće vrag biva nasamaren. Priče o vješticama upućuju na postojanje demonoloških predaja. Demonološke (demonske) predaje u osnovi imaju osobni doživljaj, susret s demonološkim (onostranim) bićem. Prisutne su i razne pripovijetke s raznolikim temama, najčešće šaljive. Na Braču postoje uz pripovijetke i priče, legende koje su najčešće nerealne i vezane za nekog sveca ili vile. Najčešće su to sv. Roko, sv. Petar, Isus i sveti Ivan Krstitelj. Sveti Roko je zaštitnik Sutivana. Postoje mnoge legende i pjesme o svetom Roku, a u najpoznatijima sveti Roko najčešće tjera kugu iz nekog mjesta. Svi ovi usmeni oblici potvrđuju koliko je bogata baština otoka Brača, i vrijedna daljneg istaživanja i otkrivanja novih predaja i običaja.

Vjerski običaji, zagonetke, poslovice

nije evidentirano