Slika tijela, fotografije sebe i korištenje društvenih mreža tijekom pandemije bolesti COVID-19 (CROSBI ID 447137)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Režić, Antonia
Erceg, Inja
hrvatski
Slika tijela, fotografije sebe i korištenje društvenih mreža tijekom pandemije bolesti COVID-19
S obzirom da pandemija bolesti COVID-19 ne ostavlja samo posljedice na tjelesno, već i na mentalno zdravlje, čini se kako može predstavljati opasnost i za sliku tijela. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi rodne razlike u različitim aspektima slike tijela, aktivnostima povezanima s fotografijama sebe na društvenim mrežama te u sklonosti uspoređivanja tjelesnog izgleda, kao i ispitati njihovu prediktivnost te prediktivnost roda i indeksa tjelesne mase (ITM-a) za nezadovoljstvo tijelom i primjenu različitih strategija promjene tjelesnog izgleda. Istraživanje je provedeno online na 228 sudionika (76.1 % žene), dobi od 18 do 55 godina (M = 26.5, SD = 6.99). Primijenjeni su: Upitnik usmjerenosti na sliku tijela u vrijeme pandemije, ljestvice Investiranja u fotografije na društvenim mrežama te Manipulacije fotografijama, Skala uzlaznog i silaznog uspoređivanja tjelesnog izgleda te Inventar slike tijela i promjene tjelesnog izgleda. Rezultati pokazuju da je ženama slika tijela važnija, na nju su u vrijeme pandemije usmjerenije, češće se upuštaju u aktivnosti povezane s fotografijama sebe na društvenim mrežama te su sklonije uspoređivanju vlastitog tjelesnog izgleda. ITM, usmjerenost na sliku tijela u vrijeme pandemije i uzlazno uspoređivanje su pozitivni prediktori nezadovoljstva tijelom. Ženski rod i ITM pozitivni su prediktori primjene strategija mršavljenja, a negativni prediktori primjene strategija povećanja tjelesne težine i povećanja mišića. ITM je također negativan prediktor primjene strategija učvršćivanja mišića. Nezadovoljstvo tijelom pozitivan je prediktor primjene strategija mršavljenja te učvršćivanja i povećanja mišića, dok je važnost slike tijela pozitivan prediktor primjene svih ispitanih strategija promjene tjelesnog izgleda. Porast vremena provedenog kod kuće, ali i vremena provedenog na društvenim mrežama može povećati već postojeći intenzivan pritisak na žene i muškarce za dostizanjem nametnutih ideala tjelesnog izgleda, što bi moglo pridonijeti održavanju ili razvoju ozbiljnijih smetnji povezanih sa slikom tijela.
pandemija bolesti COVID-19 ; društvene mreže ; nezadovoljstvo tijelom ; važnost slike tijela ; strategije promjene tjelesnog izgleda
nije evidentirano
engleski
Body image, selfies and social network use during COVID-19 pandemic
nije evidentirano
COVID-19 pandemic ; social networks ; body dissatisfaction ; body image importance ; body change strategies
nije evidentirano
Podaci o izdanju
46
20.12.2021.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zagreb