hrvatski

Hrvatska tradicijska kultura i usmena književnost u Kostanju

U ovom završnom radu pisala sam o usmenoj književnosti i tradicijskoj kulturi mjesta odakle su moji preci – Kostanja. Razgovarala sam s članovima svoje rodbine o običajima i narodnim predajama s ciljem da proučim kolika saznanja ljudi imaju o minulim vremenima, što najviše pamte te kako se odnose prema tradiciji i narodnim običajima. Rad se dijeli na dva poglavlja. U prvom poglavlju pod nazivom „Povijesne predaje“ obrađujem legendu o poljičkoj heroini Mili Gojsalić koja je žrtvujući svoj život spasila svoj rodni kraj od turske napasti te se osvrćem na strukturu i funkciju poljičkih bratovština nekad i danas. U drugom poglavlju naslova „Vjerski običaji“ koncentrirala sam se na običaje koji se vežu uz vjerske blagdane u selu (Gospin prinos, Blagoslov polja, Ivanjdan, Sveti Mihovil, Gospa od Ružarija i Sveti Špirijun). Poglavlja su popraćena i odgovarajućim fotografijama. Određena kazivanja mojih sugovornika zabilježena su u obliku stvarnog tijeka razgovora što jako dobro pokazuje koliko usmena književnost jest prava riznica znanja koje se prenosi s koljena na koljeno te koliko je ona suvremena i dinamična. Zbog toga ju i treba promatrati kao pravu umjetnost riječi, kao široki oblik književnog stvaranja s individualnim vrijednostima. Vrijednost usmene književnosti i tradicijske kulture neizmjerna je. U usmenoj književnosti i tradicijskoj ogleda se ono iskonsko, najnevinije, najbolje što nas uvijek iznova može nadahnjivati.

Povijesne predaje, vjerski običaji, bratovštine

nije evidentirano