hrvatski

Kibernetički kriminal i njegov utjecaj na zdravstvo

Kibernetički kriminal je kombinacija informacijskih, financijskih i osobnih sigurnosnih prijetnji svakom korisniku računala i interneta. Njegova opasnost prisutna je još od šezdestih godina prošlog stoljeća. Svrha ovog rada je opisati kibernetički kriminal, njegovu prednost nad klasičnim oblicima kriminala te navesti neke od metoda kibernetičkih napada. Kroz nekoliko primjera prikazana je prisutnost kibernetičkog kriminala u zdravstvenom sektoru i privlačnost istog kibernetičkim kriminalcima, kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. Suvremeno se društvo razvija paralelno s ubrzanim razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Broj korisnika navedenih tehnologija konstantno raste iz godine u godinu. Prema procjenama ITU, svjetski broj korisnika usluga interneta između 2005. i 2019. godine porastao je sa 16, 8% na 53, 6% ukupne svjetske populacije, što u praksi znači porast od 3 milijarde korisnika u 14 godina. Najveći utjecaj računalne revolucije od samih se početaka osjeti na radnim mjestima – automatizacijom je eliminiran značajan broj radnih mjesta kako bi nova bila stvorena. Veliki broj tvrtki i ustanova obavlja 64 rekonstrukciju svojih aktivnosti radi pristupa najnovijim tehnologijama. S tim tehnologijama, koje su omogućile stvaranje brzih veza diljem svijeta, dolazi i rizik od zlouporabe od strane kriminalaca. Informacijski sustav vrlo je tehnološki, organizacijski i društveno složen sustav orijentiran prema podacima i informacijama, a u svrhu njihove dostupnosti i upotrebljivosti. Zaštita takvog sustava točno je propisana zakonima o informacijskoj sigurnosti. Središnja tijela za informacijsku sigurnost RH čine Ured vijeća za nacionalnu sigurnost, Zavod za sigurnost informacijskih sustava te Nacionalni CERT. Informacijski sustavi izloženi su različitim vrstama sigurnosnih prijetnji čija posljedica mogu biti informacijski, financijski i materijalni gubici. Ako pod pojmom kriminala podrazumijevamo sva društveno opasna ponašanja koja su zakonski definirana kao protuzakonita, onda kibernetički kriminal označava sve zlouporabe računala koje su pravno definirane kao kaznena djela. Glavne karakteristike kibernetičkog kriminala su relativno kratko stjecanje znanja o izvršavanju kaznenih djela, materijalne i ljudske potrebe su niske u odnosu na potencijalnu štetu koja se može prouzročiti bez fizičke prisutnosti na mjestu zločina te otežana istraga radi internetske anonimnosti i lakšeg prikrivanja tragova. Metode kibernetičkih prijetnji uključuju premetanje podataka, uporabu virusa, DDoS napade, logičke bombe i ostale. Računala se uglavnom zaštićuju čestim sigurnosnim kopijama podataka, antivirusnim programima i vatrozidom te edukacijom korisnika o prepoznavanju potencijalnih prijetnji. Kibernetičke prijetnje klasificirane su u više skupina: hakiranje ; softversko piratstvo ; kibernetičke prijevare, krivotvorenje, špijunaža, ucjene, sabotaže te naposlijetku kibernetički terorizam i rat. Mete takvih napada su raznolike, od privatnih korisnika kućnog računala, preko osiguravajućih, zdravstvenih i financijskih ustanova do nuklearnih postrojenja, NASA-e i Pentagona. Zdravstveni sektor također nije ostao pošteđen. Jedan napad pogodio je zagrebačku Kliniku za traumatologiju u prosincu 2016. godine, kada su hakeri napali bolnički informacijski sustav i time onemogućili liječnicima pristup radiološkim podacima i rentgenskim snimkama pacijenata. Početkom ožujka 2020. godine, elitna hakerska skupina pokušala je provaliti u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) aktivacijom zlonamjerne mrežne stranice koja oponaša unutarnji sustav e-pošte SZO-a. Stručnjaci za kibernetičku sigurnost primijetili su prijetnju na vrijeme i alarmirali nadležne službe te spriječili nastanak značajne štete. Zdravstvo će uvijek biti privlačna meta kibernetičkim kriminalcima, prvenstveno radi ogromne količine informacija koje cirkuliraju zdravstvenim informacijskim sustavima. Cilj hakera je prodrijeti u takvu bazu podataka i obaviti krađu informacija u svrhu prodaje istih ili traženja otkupnine. Krađa podataka godišnje zdravstveni sektor košta otprilike 5, 6 milijardi dolara, prema izvještaju Becker’s Hospital Review. Jedan primjer uključuje napad početkom 2019., kada su hakeri ostvarili pristup i šifrirali podatke unutar računalnog sustava bolnice u državi Ohio, SAD. Bojeći se najgoreg, osoblje je platilo traženih 75 000 dolara, nakon čega su podaci bili otključani. Bilo je nepotrebno platiti cijenu za prijetnju koja se mogla izbjeći. Kibernetički kriminal je opasnost u konstantnom razvoju koja zahvaća sve više društvenih, industrijskih i znanstvenih sektora. Kriminalaci se sve više okreću napadima u kibernetičkom prostoru radi anonimnosti, dostupnosti i brzine u odnosu na klasični kriminal. Kako tehnologija napreduje, prijetnje se povećavaju te zahtijevaju nove i dodatne mjere zaštite. Novi načini kibernetičke zaštite su uvelike u razvoju, a njihovu uporabu se nastoji pronaći i u zdravstvu. Da bi bila uspješna, borba protiv kibernetičkog kriminala zahtijeva suradnju više organizacija i zemalja

Softver otvorenog koda ; Baza podataka ; Histološki preparati ; Digitalizacija ; Katalogizacija

nije evidentirano