hrvatski

Etno-filološka baština u Čavoglavama i okolici

Završni rad pod nazivom „Etno-filološka baština u Čavoglavama i okolici“ sadrži opise pojedinih (važnijih) običaja u Hrvatskoj u razdoblju od jedne godine, ali i poneku riječ o životu na selu općenito, te pojavama koje su znale uzdrmati svakodnevnicu, i prema tome se dijeli na deset cjelina. Prva cjelina „Običaji kroz godinu“ ima sedam manjih cjelina i započinje opisom došašća, nakon čega slijedi prikaz običaja na Badnjak i Božić. Vrijeme poklada, koje počinje po završetku božićnog vremena, također ima svoje mjesto u ovom radu, a nakon njega opisuje se i korizma te Uskrs. Dva značajnija sveca koja su se slavila u vremenu od Uskrsa do Božića bila su sv. Marko i sv. Ivan Krstitelj i s njima završava prva cjelina. U svakoj sljedećoj cjelini obrađuje se različita tema koja je sastavni dio svakodnevnice na jednom tipičnom selu u Dalmatinskog zagori. Tu se nalaze neke od molitvi kojih nema baš u standardnim molitvenicima, zatim ojkalice i ganga koje su se pjevale na vjenčanjima ili brkulji ili nekom drugom slavlju. U ovom dijelu je opisan život kakav je bio u dane i kad se nije ništa posebno slavilo, također i kako su se određivali pogodni dani za žetvu i slično. Na kraju je tu i zapis o možebitnim nadnaravnim pojavama koje je iskusila jedna od kazivačica. Svaka od manjih cjelina može se podijeliti na dva dijela ; prvi dio donosi osnovne podatke o običaju ili pojavi o kojoj je riječ, ipak s naglaskom, gdje je to moguće, na hrvatsku tradicijsku kulturu. U nastanku ovog rada sudjelovalo je četvero kazivača čije su riječi zabilježene kasetofonom a zatim prenesene u pisani oblik, i upravo njihove riječi čine drugi dio svake cjeline. Oni dakle, pobliže opisuju određeni običaj ili recitiraju pjesmu iz svog kraja.

Vjerska usmena lirika, brgulja, običaji

nije evidentirano