hrvatski

Učinak plućne rehabilitacije kod osoba s post-COVID sindromom

Uvod: Post COVID simptomi razvijaju se tijekom ili poslije COVID-19 infekcije, nastavljaju se nakon 12 tjedana od početka bolesti. Bolesnici imaju smanjene funkcionalne sposobnosti, slabije podnošenje tjelesnog napora, otežano izvođenje aktivnosti svakodnevnog života i lošiju kvalitetu života. Stoga će se veliki broj bolesnika nakon bolesti COVID -19 trebati uključiti u program plućne rehabilitacije. Cilj: Cilj rada je utvrditi učinkovitost postupaka plućne rehabilitacije u bolesnika nakon preboljele bolesti COVID-19. Metode: Istraživanje je provedeno u Poliklinici za bolesti dišnog sustava u Zagrebu u razdoblju od siječnja do lipnja 2021. godine na prigodnom uzorku ispitanika nakon preboljele bolesti COVID -19. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 55 ispitanika. Kao mjera uspješnosti terapije ispitana je plućna funkcija, snaga i izdržljivost udisajnih mišića, proveden je Šest minutni test hoda i ispunjena PCFS skala. Rezultati: Utvrđena je značajna razlika u varijablama plućne funkcije IC, FVC, DLCOSB (p<0.05). U varijabli KCO nije nađena značajna razlika. U varijabli MIP kod muškaraca prije PR vrijednost je iznosila 100 ± 33, a nakon PR 123 ± 27 (p<0.05), a kod žena 76 ± 20 prije, a nakon 96 ± 22 (p<0.05). U varijabli T – lim vrijednost je iznosila 17 ± 28 prije PR, a nakon PR 85 ± 58 (p<0.05). U duljini hodne pruge u 6MWT utvrđena je statistički značajna razlika, prije PR 546 ± 87, a nakon PR 576 ± 78 (p<0.05). Na PCFS skali prije PR centralna i dominantna vrijednost su iznosile 2 a nakon PR 1. Značajnost Sign-testom se nije mogla utvrditi zbog premalog broja različitih parova. Zaključak: Plućna rehabilitacija je primjenjiva i učinkovita u oboljelih od bolesti COVID- 19.

bolest COVID-19 ; plućna rehabilitacija ; fizioterapijska intervencija

nije evidentirano