hrvatski

Bračka duhovna kultura u suvremenoj etnografiji

Ovaj rad je nastao s ciljem prikazivanja načina na koji se očuvala duhovna kultura Brača. U uvodu sam navela dva bitna momenta koja su predstavljala veliku prekretnicu u pogledu održavanja tradicijske kulture: prvi je pojava filoksere (bolesti vinove loze), a drugi je bio Drugi svjetski rat. Oba ova momenta su uvelike osiromašila stanovništvo i ostavilo goleme posljedice na etnografsku baštinu otoka. Taj dio bračke povijesti potvrđuje da su neki gubitci nepovratni. O Braču sam navela nekoliko rečenica kako bih približila ljepotu ovoga kraja. Rad sam nastavila s konkretnim primjerima usmene proze i poezije: pjesme, brojalice, molitve i priče koje su mi kazivači govorili što smatram doista bogatim dijelom ovoga rada. Međutim da bi se upoznala usmena književnost na Braču u svim aspektima, u njenom društvenom kontekstu, ondje bi trebalo dugo boraviti. Ovdje se radi o samo malom dijelu onoga što još uvijek živi među stanovnicima ovoga kraja. Zatim sam pisala o običajima vezanim uz rođenje djeteta, svadbenim običajima i običajima i vjerovanjima vezanim uz smrt. Tradicija koja se najbolje očuvala na Braču je ona povezana sa najvažnijim blagdanima: Božićom i Uskrsom. Običaje i kulturu kraja sam najprije prikazala u vrijeme značajnijih svetkovina jesenskog razdoblja, zatim u božićnom, pokladnom, uskrsnom te u vrijeme proljetnih svetkovina. Sve sam ove blagdane popratila sa mnogobrojnim izrekama koje su vezane uz njih ili karakterističnim pjesmama. Ovaj rad završila sam nabrajanjem poslovica i frazeologizama te različitim vjerovanjima koji čine veliki dio duhovne kulture Brača.

Usmene lirske i epske pjesme, vjerska usmena lirika, običaji

nije evidentirano