Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kijevska usmenoknjiževna baština u etnološkom i antropološkom kontekstu (CROSBI ID 446950)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Vrcelj, Jelena Kijevska usmenoknjiževna baština u etnološkom i antropološkom kontekstu / prof. dr. sc. Marko Dragić (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2012

Podaci o odgovornosti

Vrcelj, Jelena

prof. dr. sc. Marko Dragić

hrvatski

Kijevska usmenoknjiževna baština u etnološkom i antropološkom kontekstu

Kijevo je smješteno u Šibensko-kninskoj županiji. Ovo selo obiluje zanimljivim običajima i usmenom predajom. Božićni blagdani oduvijek su bili posebno važni za Kijevljane. Započinju Došašćem, a posebno se slave „Maternice“ – blagdan majki i „Očići“ – blagdan očeva. Na Badnju večer na kućnom ognjištu se zapali hrastov panj, tj. „badnjak“, a pali se i božićna svijeća. U Kijevu se pokladni običaji zovu „Mačkare“. Radi se o povorci u kojoj mogu sudjelovati samo maskirani muškarci. Nakon poklada slijedi Korizma, vrijeme posta prije Uskrsa koje traje četrdeset dana, i tada nema slavlja. Na Cvjetnicu mještani nose kući posvećene grančice jelke i masline, a na Uskrs se blagoslivljaju košarice s hranom. Važan je i običaj zvan „Vučari“ koji se organizira kada netko od mještana ubije vuka a ostali ga prepariraju i nose po selu dok ih mještani darivaju. Na Jurevdan, 23. travnja, Kijevljani zelenilom kite prozore. Dva dana kasnije, na Markovdan, se vrši blagoslov polja. „Sila“ su prigode kada momci sa svojim prijateljima posjećuju cure u njihovim kućama, nakon čega slijedi obred „zvanja“ a potom i zaruka. Kada su zaruke dogovorene dolazi do „napovijedi“, javnog župnikovog oglašavanja s oltara tijekom tri mise da dvoje mladih namjerava sklopiti brak. Djeca su u Kijevu oduvijek igrala razne igre od kojih su najpoznatije „štulanje“ i „prstenkanje“. Omiljena zabava među čobanima bila je kazivanje zagonetaka, a često su se pjevale i pučke pjesme. Vjerovalo se da postoje vještice koje noću lete na metlama. Često se vjerovalo i u vile koje imaju djevojački oblik, ali magareće noge. Pričalo se i o mjesečarima, vukodlacima te Suđenicama koje kroje sudbinu novorođenčeta.

vjerski običaji, svadbeni običaji, pučke pjesme

nije evidentirano

engleski

Kiev Oral Literary Heritage in Ethnological and Anthropological Context

nije evidentirano

religious customs, wedding customs, folk songs

nije evidentirano

Podaci o izdanju

34

24.09.2012.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Filologija