hrvatski

Kliška usmena književnost u povijesnom kontekstu

U ovom završnom radu obrađuje se tema Kliška usmena književnost u povijesnom kontekstu. Neosvojivi grad Klis postao je u prošlosti prostorom zanimanja brojinih velikaša upravo zbog njegovog položaja koji povezuje Zagoru sa Splitom i Trogirom. Petar Kružić i kliški uskoci postali su važna i zapamćena karika u stvaranju kliške povijesti. Kao takav, grad je prolazio kroz teška razdoblja ratovanja, borbi i suza. U tim vremenima ljudi su bili prisiljeni okrenuti se jedni drugima i zabavu pronaći unutar okvira svoga grada. Tako su nastali oblici usmene književnosti: narodne predaje, legende, mitovi, šale i dosjetke... To su najčešće umotvorine običnog puka kojega su na to navodile nedaće s kojima se svakodnevno susretao u borbi s golim preživljavanjem u bijedi, siromaštvu, oskudici svega i svačega. Upravo stoga zaslužuju da se zabilježe i trajno sačuvaju kao svojevrsni spomen njihovim akterima i vremenu kada se to događalo jer s vremenom predaje blijede, nestaju, a današnji naraštaji nisu svjesni vrijednosti usmene književnosti. Zapišemo li ih možemo ih otrgnuti zaboravu, ali i sačuvati za buduće naraštaje. To je i skromni doprinos onoj veselijoj strani života predaka, njihovom duhovitošću protkanom žicom mudrosti. Ovim radom osvrnula sam se uglavnom na povijest, običaje i kliške dosjetke jer sam to smatrala najzanimljivijim, a i pritom sam dala svoj mali, ali, nadam se, značajni doprinos očuvanju hrvatske usmene književnosti s kliškog područja.

Cliché Oral Literature in a Historical Context

nije evidentirano