hrvatski

Tradicijska duhovnost u Imotskome

U uvodu ovog diplomskog rada kratko sam napisala mišljenje o pojavljivanju riječi prije pisma, odnosno usmene književnosti prije pisane. Zatim sam u kratkim crtama napisala značajke i opisala najbitnije točke svoga diplomskog rada. Također sam skrenula pozornost na važnost usmene književnosti. Nadalje sam rekla nešto o usmenoj književnosti općenito te iznijela kratak pregled lirskih usmenih pjesama koje se dijele na svjetovnu usmenu liriku i vjersku usmenu liriku. Obje vrste imaju i svoje podvrste koje sam nabrojala, a one iz vjerske usmene lirike potkrijepila primjerima iz usmene književnosti Imotske krajine. Svjetovna usmena lirika obuhvaća razne vrste pjesama, od povijesnih koje opjevavaju slavne ličnosti, velike ratnike, junake i hajduke, preko posleničkih koje su se pjevala u raznim prigodama kao što su žetva, kosidba, putovanja itd., do ljubavnih koje podrazumijevaju zagledanje, ašikovanje, zaruke i slično. Nadalje imamo romance, balade, šaljive pjesme, gange, bećarac i dvostihovi. Ova druga skupina pjesama pretežno je ljubavne tematike, a pjesme mogu biti pjevane od strane muškaraca ili žena te samostalno ili u društvu. Vjerska usmena lirika obuhvaća korizmene, adventske, molitvene, romarske pjesme, te ujedno prenja te versificirane pjesme. Najčešće se pojavljuju pjesme pojedinim svecima. Vjernici naime, ovisno o mjestu u kojem žive, skladaju pjesme svojim zaštitnicima. Tako u Vinjanima slave Svetog Antu i Roka, u Prološcu Svetog Mihovila i Veliku Gospu, u Poljicima slave Svetu Anu i tako dalje. Zatim sam pokušala ukazati na važnost usmene književnosti te se za usporedbu koristila činjenicama iz Indijske kulture kako bi dočarala koliko je usmena književnost bitna i rekla bih, iznad pisane književnosti. Dalje sam u ovom diplomskom radu zapisala pjesme, molitve i običaje sa područja Imotske krajine, neke koji su nestali ali se još pamte a neke koji su još uvijek aktualni. S ponosom mogu primijetiti da je većina tih običaja, pjesama i molitvi još aktualna. Iste sam zapisala sljedećim redom: Vjerska usmena lirika – svetačka usmena lirika ; Adventski i božićni običaji i pjesme – Badnjak, Božić ; Korizmeni i Uskrsni običaji i pjesme ; Uskrs ili Vazam ; i kao neizostavan dio, kad se govori o tradicijskoj duhovnosti Imotskoga, dvije versificirane legende – Gavanovi dvori i Postranjska.

Vjerska usmena lirika, legende, Gavanovi dvori

nije evidentirano