hrvatski

Prominska usmeno-književna baština u kontekstu

U ovom radu prikazana je kulturno-književna baština općine Promina koja se smjestila između Knina na sjevernoistočnoj te Drniša na južnoj strani. Promina obuhvaća devet sela: Oklaj, Razvođe, Lukar, Suknovci, Marasovine, Matasi, Puljani, Ljubotić, Čitluk, Mratovo, Bogatići, Podi, Nećven i Bobodol. Prominci, kao veliki vjernici, u svakom selu imaju crkvu. Crkve su tijekom rata više ili manje stradavale, a kasnije su obnavljane. Zatim u radu slijedi opis vjerskih običaja Prominaca. U Velikom tjednu pripremalo se za Uskrs, postilo se, pjevao se Gospin plač, karakteristično se obilježavala Kristova muka, a posebno se ističu prominski čuvari Kristova groba. Uskrs se, kao i Božić, slavio uz bogatiju hranu i pjesmu. U Promini su se slavili brojni svetci, poput npr. svetog Jure i svetog Ivana. U Promini je bilo i svjetovnih običaja do kojih se držalo i koji su puno govorili o Promincima. Najpoznatija događanja su bila trganje, pečenje rakije i svinjokolja. Također, kazivači su mi ispričali kako se zabavljalo u njihovim vremenima te neke priče koje se već godinama prenose s koljena na koljeno. Rad donosi i kratke prozne oblike, kao što su poslovice i zagonetke, karakteristične za prominski kraj. Također, piše nešto i o retoričkim oblicima, poput zaklinjanja, zdravica i brojalica, koje su Prominci izgovarali u različitim prigodama s različitim ciljevima. Pri kraju rada nalazi se rječnik s popisom riječi karakterističnih za prominsko područje, a koje se koriste u ovom radu.

vjerski običaji, zdravice, poslovice, zagonetke

nije evidentirano