hrvatski

Uloga mistike u spoznaji: Bazalin i Brouwerov iracionalizam

U izlaganju se uspoređuje uloga mističnih elemenata u spoznaji u Bazalinoj i Brouwerovoj filozofiji. Naime, obojica zagovaraju otpor monopolu razuma u potrazi za istinom o subjektu i svijetu, naglašavajući pritom utjecaj subjektivnih stanja na sliku stvarnosti. Tvrdimo kako je Bazalina pozicija umjerenija, što ju čini prihvatljivijom, ali i primjenjivijom. Bazala naglašava metalogički korijen filozofije, tj. kao njezin izvor navodi faktore koji se ne daju svesti na logički uređen sustav pojmova i propozicija. Istine moraju biti i intimno proživljene, u skladu s usmjerenjem i nabojem volje, koja je temelj i počelo spoznaje i misaonog života općenito. Osobitu pažnju posvećuje Bazala i međuodnosu (točnije, međuovisnosti) subjekta i objekta, svijesti i svijeta. On niječe postojanje jedinstvenih stvari o sebi i istina o sebi, već sve što jest vezuje uz samoodržanje pojedinačnih volja. Kasnije Bazala nerazumske spoznajne faktore opisuje i u mističkim terminima, govoreći o „vraćanju u se“ i „duhovnom pogledu“. Makar je najpoznatiji upravo po logici i matematici, Brouwer u svojoj široj filozofiji na sličan način kritizira utemeljenje spoznaje isključivo na razumu. I on, već na početku svoje filozofijske karijere, govori o neizostavnoj ulozi „okretanja u sebe“ i „religijskog iskustva“. Prava istina, tvrdi Brouwer, nalazi se izvan svijeta logike i jezika, a ovisi o „najdubljem domu svijesti“ kao izvoru svjesnog života. Što je svijest udaljenija od tog izvornog stanja, to se u njoj javlja više zabluda i razočaranja. Isto tako, kao u Bazale, i u Brouwera je svijet rezultat dinamičnih emocionalnih i voljnih stanja subjekta. Ključna je razlika ovih dviju filozofija njihovo poimanje ravnoteže razumskog i nerazumskog. Izgleda kako je Bazalin otpor „intelektualizmu“ pritom nešto umjereniji. Iako spoznaja ovisi o „energiji“ volje, ona ipak mora proći kroz „rafineriju razuma“. U takvoj slici razum i dalje ima pozitivnu ulogu, uz napomenu da njegova upotreba može biti i pretjerana. S druge strane, Brouwer o intelektu govori kao o razlogu „ljudskog pada“, navodeći kako „imanentna“ i „transcendentna“ istina stoje u potpunosti onkraj razuma i jezika. U tom smislu možemo govoriti o Bazalinu „umjerenom iracionalizmu“ nasuprot Brouwerova „radikalnog iracionalizma“. Tvrdit ćemo da je Bazalina pozicija održivija jer je više okrenuta prema konstruktivnom djelovanju i dijalogu, dok Brouwerova može za posljedicu imati potpuno povlačenje iz svijeta i individualistički pesimizam.

Albert Bazala ; L.E.J. Brouwer ; iracionalizam ; misticizam ; volja

nije evidentirano