hrvatski

Komunikacijske kompetencije fizioterapeuta

Komunikacija zdravstvenih djelatnika i pacijenta danas se može smatrati temeljnom i jednom od najvažnijih vještina u kliničkoj praksi kod uspješnog postavljanja dijagnoze i planiranja te provedbe liječenja. Komunikacijske kompeticije po kojima zdravstveni djelatnici razvijaju odnos i komunikaciju s korisnicima zdravstvenih usluga trebaju se temeljiti na istraživačkim i empirijskim konceptima. Učinkovita komunikacija između zdravstvenih djelatnika i pacijenata stvara veće mogućnosti za uspješnu suradnju tijekom postupaka liječenja i rehabilitacije. Cilj doktorskog rada je jasno definirati profesionalne komunikacijske kompetencije fizioterapeuta potrebne za uspješnu komunikaciju i utvrditi utjecaj asertivnog modela komuniciranja na učinkovitost suradnje s pacijentima i unutar zdravstvenog tima. U radu postoje i tri specifična istraživačka cilja: (1) analizirati pravne i javno dostupne dokumente koji se odnose na klinički rad fizioterapeuta i formalno obrazovanje fizioterapeuta u Hrvatskoj s aspekta komunikacijskih kompetencija ; (2) procijeniti komunikološki profil fizioterapeuta te istražiti različite aspekte komunikacijskih kompetencija – empatičnost i asertivnost u komunikaciji te tolerantnost na neslaganje u komunikaciji na radnom mjestu ; (3) istražiti kod korisnika fizioterapije učinkovitost komunikacije s fizioterapeutom, ponašanje fizioterapeuta tijekom komunikacije, strah od komunikacije te korelaciju ishoda rehabilitacije i zadovoljstva komunikacijom s fizioterapeutom.U istraživanju su korištene četiri metode prikupljanja podataka: (1) analiza pravne dokumentacije o fizioterapeutskoj profesiji, (2) anketno istraživanje o komunikacijskim kompetencijama fizioterapeuta, (3) anketno istraživanje o učinkovitosti komunikacije korisnika fizioterapije s fizioterapeutima, (4) analiza kolegija u formalnom obrazovanju fizioterapeuta. Anketno istraživanje provedeno je u razdoblju od 1. svibnja do 31. prosinca 2018. godine, u 74 zdravstvene ustanove na području cijele Hrvatske. Testni skup čine 502 fizioterapeuta zaposlena u zdravstvenim ustanovama u javnom, državnom ili privatnom vlasništvu, te 2902 pacijenta ispitana u istim zdravstvenim ustanovama. Znanstveni doprinos ovog doktorskog rada može se razmatrati na teorijskoj i empirijskoj razini.

komunikacijske kompetencije, komunikacija u medicini, fizioterapeuti, medicinska rehabilitacija, medicina usmjerena na čovjeka, zadovoljstvo pacijenata komunikacijom, komunikacija i zdravstveni ishod, informacijske i komunikacijske znanosti

nije evidentirano