hrvatski

Identitet djece migranata u praksi europskih sudova

Migracije su za djecu napeto i teško iskustvo koje uključuje i njihovu integraciju u novo društvo, koje može biti različito od onog u njihovoj državi podrijetla, s obzirom na jezik koji govore, političke sustav te etničke, religijske i kulturološke razlike. Međunarodni i europski pravni standardi zagovaraju da se djeca u takvim situacija trebaju moći prilagoditi novom društvu uz zadržavanje svog identiteta, kojim potvrđuje pripadnost određenoj obitelji i zajednici. Pravo djece migranata na očuvanje osobnog te kulturnog identiteta u EU izvire iz Ugovora i Povelje, a stav EU o identitetu djece migranata vidljiv je u njenim politikama o zaštiti prava djece, prava djece migranata i prava na njihovo obrazovanje. Uz to je EU vezana međunarodnim konvencijama koje štite prava izbjeglica, ljudska prava općenito te prava djece, a čije su ugovornice njezine države članice. Rad će uvodno prikazati iz kojih se izvora EU-a te međunarodnih izvora crpe odredbe o zaštiti identiteta djece migranata te potom analizirati praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, u izabranim pitanjima vezanima za identitet djece migranata. Cilj rada je propitati uzimaju li obzir i u kojoj mjeri ovi sudovi, prilikom odlučivanja o djeci migrantima, relevantne međunarodne norme kojima se promiče pravo na očuvanje identiteta djece migranata, posebice odredbe Konvencije o pravima djeteta.

djeca migranti, dob, maloljetnički brakovi, kulturni identitet, Konvencija o pravima djeteta

nije evidentirano