hrvatski

Kvaliteta života i psihosocijalna dobrobit majki u jednoroditeljskim obiteljima

Uvod i cilj: Zbog rastućeg broja jednoroditeljskih obitelji u društvu, koje predstavljaju nove socijalne rizike od izuzetne je važnosti utvrditi probleme s kojima se majke iz takvih obitelji suočavaju. Stoga smo u ovom radu usporedili neke odrednice materijalnog statusa te neke psihosocijalne odrednice majki iz jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji. Također smo usporedili mogućnost predikcije kvalitete života i psihološke dobrobiti majki iz obje obiteljske strukture prediktorskim skupom koji uključuje neka obilježja specifična za strukturu obitelji, različite pokazatelje materijalnog statusa, roditeljskog stresa i socijalne podrške. Sudinici: Uzorak su činile 722 majke iz područja Grada Zagreba, s barem jednim osnovnoškolskim djetetom od petog do osmog razreda, od čega 99 majki iz jednoroditeljskih i 623 majke iz dvoroditeljskih obitelji. Raspon dobi majki bio je od 30 do 59 godina starosti. Instrumenti: Korišteni instrumenti podijeljeni su na dva bloka. Blok koji mjeri psihosocijalne odrednice činili su: Skala psihološke dobrobiti roditelja/skrbnika (Snaith, Constantopoulos, Jardine i McGuffin, 1978) ; Upitnik kvalitete Života - (MANSA- Manchester Short Assesment of Quality of Life Scale ; Priebe i sur., 1999) ; Skala roditeljskog stresa (Berry i Jones, 1995) ; Upitnik socijalne podrške (Šućur i sur., 2015) teVišedimenzionalna skala percipirane socijalne podrške (MSPSS, Zimet, Dahlem, ZimetiFarley, 1988). Blok koji mjeri odrednice i učinke materijalnog statusa: Upitnik materijalne deprivacije (Ajduković, Družić Ljubotina i Kletečki Radović, 2016), Upitnik suočavanja s ekonomskim teškoćama obitelji(Ajduković, Družić Ljubotina i Kletečki Radović, 2016), Upitnik učinka financijskih poteškoća na odnose u obitelji (Rajhvajn Bulat, Ajduković i Sušac, 2016). Osim navedenog, korišten je i sociodemografski upitnik. Rezultati: Rezultati su pokazali damajke iz jednoroditeljskih obitelji imaju značajno lošije riješeno stambeno pitanje, nižu materijalnu priuštivost, češće se suočavanju s ekonomskim teškoćama, imaju niža mjesečna primanja kućanstva i procijenjuju nižim svoj materijalni status. One također imaju značajno nižu kvalitetu života, nižu percepciju neformalne socijalne podrške i višu razinu depresivnosti od majki iz dvoroditeljskih obitelji. Prediktorski skup koji obuhvaća varijable jednoroditeljstva, materijalni status, roditeljski stres i socijalnu podršku objašnjava 58, 7% varijance kvalitete života za majke iz jednoroditeljskih i 60, 1% iste varijance za majke iz dvoroditeljskih obitelji. Također obješnjava i 45, 1% varijance psihološke dobrobiti za majke iz jednoroditeljskih i 42, 4% varijance psihološke dobrobiti za majke iz dvoroditeljskih obitelji. Zaključak: Postoje statistički značajne razlike između majki iz jednoroditeljskih i dvoroditeljskih obitelji na brojnim relevantnim istraživanim obilježjima. Obilježja materijalnog statusa, roditeljskog stresa i socijalne podrške objašnjavaju visok postotak varijance kvalitete života i psihološke dobrobiti majki iz obje skupine. Dobivene razlike ukazuju da su majke iz jednoroditeljskih obitelji u značajno nepovoljnijem statusu od majki iz dvoroditeljskih obitelji na brojnim relevantnim obilježjima, od kojih su neka ključna za psihosocijalnu dobrobit njih i njihove djece. Sve navedeno ukazuje na povećanu potrebu za formalnom podrškom majkama iz jednoroditeljskih obitelji, organiziranom u sustavu socijalne skrbi.

jednoroditeljske obitelji, siromaštvo, materijalna deprivacija, psihološka dobrobit, kvaliteta života, roditeljski stres, socijalna podrška

nije evidentirano