hrvatski

Utjecaj spola i postojanja arterijske hipertenzije na antropometrijske i bioimpedancijske rezultate pretilih ispitanika dnevne bolnice zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb

Cilj: Utvrditi utjecaj spola i arterijske hipertenzije na antropometrijske rezultate pretilih ispitanika Dnevne bolnice zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb. Metode. U ovo presječno istraživanje uključeno je 190 ispitanika s indeksom tjelesne mase višim od 30kg/m2. Bolesnici su proveli multidisciplinarni 5-dnevni program liječenja pretilosti u Dnevnoj bolnici Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb, a praćeni su kroz 12 mjeseci. Svim bolesnicima izmjerene su antropometrijske mjere: tjelesna masa, visina, opseg vrata i bioimpedancijske mjere: masa mišića, masa i udio masti pomoću vage Tanita. Za utvrđivanje razlika parametrijskih varijabli korišten je Studentov t-test pomoću programa Statistica v.10.0. Rezultati. Ukupno 160 ispitanika imalo je dovoljno podataka za statističku analizu (84, 2%). Ispitanici bez arterijske hipertenzije (N=71) su nakon 12 mjeseci statistički značajno manje ostali u praćenju od hipertenzivnih ispitanika (N=89) (28, 2% vs. 50, 6%, p<0, 01). Najmanje je ostalo muškaraca bez arterijske hipertenzije (18, 2%), dok je najviše ostalo žena s arterijskom hipertenzijom (55, 4%). Od ukupnog broja, u praćenju nakon godinu dana ostalo je 65 ispitanika (40, 6%). Muškarci su imali statistički značajno viši indeks tjelesne mase u odnosu na žene (47, 8 vs. 41, 5 kg/m2, p<0, 001), opseg struka (148, 3 vs. 119, 6 cm, p<0, 001), masu mišića (83, 8 vs. 54, 7kg, p<0, 001) te masu masti (66, 3 vs. 53, 4kg, p<0, 05). Udio masti bio je viši u žena (47, 8 vs. 42, 7%, p<0, 05). U devet mjeseci praćenja muškarci su u odnosu na žene izgubili gotovo dvostruko više udjela tjelesne mase (7, 1 vs 3, 9%, p<0, 01), masti (13, 5 vs 7, 1%, p<0, 01) te 10 puta više udjela početnog opsega struka (10, 7 vs. 1, 25%, p<0, 001). Primijećen je značajan porast mase mišića u muškaraca u odnosu na žene koje su gubile na masi mišića (2, 3 vs. -2, 7%, p<0, 001). Ispitanici s arterijskom hipertenzijom izgubili su jednaki postotak početne mišićne mase kao ispitanici bez arterijske hipertenzije (4, 2%), no kod njih je primijećen veći pad udjela masti (3, 8 vs. 1, 1%, p<0, 01) i manjeg pada mase mišića (-2, 0 vs. 4, 4%, p<0, 01). Zaključak. Iako je veći udio žena ostao u ispitivanju, pretili muškarci i ispitanici s arterijskom hipertenzijom postizali su bolje antropometrijske i bioimpedancijske rezultate od žena i ispitanika bez arterijske hipertenzije. Pretili ispitanici s hipertenzijom su bili motiviraniji za redovitim kontrolama i postizanjem većim gubitkom na tjelesnoj masi.

debljina ; arterijska hipertenzija ; antropometrija

nije evidentirano