hrvatski

Gradine od Krasa do Kvarnera, dio kulturnog i krajobraznog identiteta sjeverne Istre

Gradine, prapovijesna naselja na vrhovima brežuljaka neiscrpan su izvor informacija o Istri u prapovijesti. Duga dva tisućljeća prije Kr. čovjek je živio na cijelom prostoru Istre, a s obzirom da su nastale iz strateške potrebe za obranu vlastitog doma ali i šireg teritorija, veća koncentracija zabilježena je i na Ćićariji i planinskom masivu Učke gdje su grupirane oko glavnih prometnih pravaca kojima su kolali ljudi, roba i ideje, a koje su nosile napredak. Prirodne karakteristike, malo plodnog zemljišta, bujne šume ali nadasve hladna kontinentalna klima, uvelike su određivale život kao i istraživanja prostora od Krasa do Kvarnera. U Zemlji kaštelira poseban naglasak dajemo lokalitetima Rašpor na Ćićariji i Ozida u Mošćeničkoj dragi koje analiziramo kroz prizmu mnogobrojnih tema: bilježenje ostataka terenskim obilascima, interdiscpiliranim iskopavanjima, povijesti istraživanja, tipologiji, gospodarstvu, gradinskoj toponimija, gustoća gradinskih naselja u prostornoj konfiguraciji, ulozi uzvišenja u komunikaciji, gradinama uvremenu, kontinuitetu i degradaciji nalazišta te konačno pitanje revitalizacije prostora kroz “aktivno očuvanje baštine gradina preko njihovog vrednovanja, zaštite i promocije”.

gradine, prapovijest, Istra, Ćićarija, Rašpor, Vela Ozida

nije evidentirano