hrvatski

“Miruj, miruj, srce moje”: Prilog istraživanju glazbe u (diskografski posredovanoj) izvedbi

Franjo Kuhač je u Ilirskim glazbenicima dokumentirao, a u Južno-slovjenskim narodnim popievkama objavio jedanaest pjesama za koje mu je sam Pajo Kolarić potvrdio da ih je on spjevao. Ovaj prilog slijedi put tih pjesama u diskografski posredovanim izvedbama i komparativno u terenskim zapisima. Posve očekivano, daleko najveći broj izvedbi, odnosno snimki, njih dvadesetak, odnosi se na “Miruj, miruj, sr[d]ce moje”: od najranijih diskografskih snimki Albina Lukascha za E. Berliner’s Gramophone i Marka Vuškovića za Gramophone Company s početka 20. st. (vjerojatno 1901., odnosno 1902.), snimki iz 1920-ih i 1930-ih (Josip Batistić za Victor 1924. i Edison Bell Penkala između lipnja 1929. i kraja 1931., Piero Pierotić za Columbia), pa preko najvećeg broja snimki u razdoblju od 1967. do kraja 1980-ih (Marko Novosel, Gita Šerman, Ljiljana Šljapić, Dubravka Zubović, Helena Sabljak, Miroslav Belamarić, Magdalena Leonides Andrasic, Kvartet “Studio”, Ansambel “Riviera”, Ansambl “Tamburica”, Duquesne University Tamburitzans, St. John’s Catholic Club Tamburitzans, Slavonsko tamburaško društvo “Pajo Kolarić” ; većinom u izdanju Jugotona, ali i drugih jugoslavenskih i prekomorskih tvrtki), do snimki od 1992. do današnjeg doba (Vera Svoboda, Gabi Novak, Jacques Houdek, Rockoko orchestra, Zbor HRT i Plesni i revijski orkestar HRT ; izdanja Orfeja i Croatia Records). Mali broj komercijalnih i/ili pak terenskih zvučnih i notnih zapisa postoji i za Kolarićeve pjesme “Odsad više, draga”, “Kako može duša tvoja” i “Šeto sam se gori doli”. Na primjeru Kolarićevih pjesama razložit ću pojedine karakteristike diskografske industrije, probleme njezina istraživanja te odnos komercijalnih izdanja i terenskog dokumentiranja. Osim toga, koncentrirajući se na “Miruj, miruj”, pokušat ću odgovoriti na tri dodatna pitanja: Što diskografsko posezanje za ovom pjesmom govori o njezinom razumijevanju u određenom društvenom, političkom i kulturnom kontekstu i sredini? Postoje li i kako su se izvedbene preferencije mijanjale tijekom vremena? Koji je u tome odnos kategorija tradicijske, popularne i umjetničke glazbe, odnosno svjedoči li izvedbeni itinerar ove pjesme usuprot konvencionalnom razgraničavanju navedenih kategorija?

diskografska industrija ; glazba u izvedbi ; Pajo Kolarić ; “Miruj, miruj, srce moje”

nije evidentirano