hrvatski

Razvoj metodologije za određivanje optimalne lokacije u svrhu uzgoja ljekovitog bilja

Ovim istraživanjem opisana je i detaljno postavljena te razrađena ideja analize uzgoja ljekovitog bilja za potrebe alternativne medicine u najpogodnijoj županiji te ideja pronalaska optimalne lokacije za uzgoj. Poljoprivreda, kao jedna od najstarijih gospodarskih grana, pratila je razvoj civilizacije od prapovijesti pa sve do danas. Početkom 19. stoljeća, zbog napredovanja farmaceutske industrije, biljna medicina polako je počela padati u drugi plan, međutim sve se više raspoznaje trend povratka prirodnim izvorima u prehrani i liječenju, što je osobito vezano uz povećanje životnog standarda. Danas se teži proizvodnji što boljeg i kvalitetnijeg proizvoda da bi se zadovoljile potrebe potrošača. S ciljem postizanja željenih rezultata, potrebno je provoditi analize koje će pomoći pri vođenju i upravljanju resursima. Cilj ovog istraživanja je primjenom Analitičkog hijerarhijskog procesa upravo pronaći odgovarajuću županiju za uzgoj ljekovitog bilja. Navedeni proces proveden je na osnovi tri kriterija (geomorfometrijski, pedološki I agroekološki) te na osnovi dva potkriterija geomorfometrijskog kriterija (nadmorska visina i nagib terena), tri potkriterija agroekološkog kriterija (temperatura, oborine i svijetlost) i tri potkriterija pedološkog kriterija (vlažnost tla, tip tla i kiselost tla), a za četiri alternative (Splitsko-dalmatinska, Virovitičko- podravska, Ličko-senjska i Istarska županija). Model pogodnosti poljoprivrednog zemljišta pronađene županije za uzgoj industrijske konoplje, koja je odabrana kao biljka predstavnik ljekovitog bilja, izrađen je višekriterijskim GIS analizama na temelju šest odabranih kriterija: nadmorska visina, nagib, ekspozicija, tip tla, oborine i temperatura. Težinski koeficijenti kriterija određeni su metodom Analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP). Model je izrađen primjenom računalnih programa QGIS 3.18.2 i GRASS GIS 7.6.1., a za potrebe provedbe metode Analitičkog hijerarhijskog procesa korišten je program MS Excel 2016. Nakon što je model izrađen, reklasificiran je prema FAO metodologiji klasifikacije pogodnosti poljoprivrednog zemljišta u pet klasa: S1, S2, S3, N1 i N2. Rezultati istraživanja pokazali su da je proctor Virovitičko – podravske županije uglavnom umjereno pogodan i vrlo pogodan (S1 i S2) za uzgoj industrijske konoplje. Najveći utjecaj na klase pogodnosti imali su pedološki kriteriji. Naposljetku, izračunat je NDVI indeks vegetacije kako bi se dobio uvid u zdravlje vegetacije, a za potrebe ograničavajućih faktora provedena je nadzirana klasifikacija županije.

ljekovito bilje ; AHP ; NDVI ; nadzirana klasifikacija ; model pogodnosti ; FAO ; klasifikacija ; Virovitičko-podravska županija ; poljoprivreda ; industrijska konoplja

nije evidentirano