hrvatski

Informacijsko-komunikacijska tehnologija i igrifikacija u obrazovanju učenika s teškoćama – stajalište budućih učitelja

Model inkluzivnog obrazovanja temelji se na jednakom pravu svih učenika da u okviru svojih sposobnosti, mogućnosti i interesa sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, ali i surađuju sa svojim vršnjacima. Kako bi se inkluzija uspješno integrirala u hrvatski odgojno-obrazovni sustav, potrebna je promjena paradigme poučavanja, što podrazumijeva usmjerenost na potrebe učenika umjesto na njihovu kategorizaciju. Paradigma inkluzivnog poučavanja uključuje uklanjanje prepreka izradom profila učenika te diferencijaciju provedenu upotrebom primjerenih zadataka, izradom kvalitetnog kurikuluma, fleksibilnim grupiranjem učenika, neprekidnim vrednovanjem i uporabom odgovarajućih strategija poučavanja. U tom je procesu značajna uloga igrifikacije i uporaba informacijsko- komunikacijskih tehnologija. Brojna istraživanja potvrđuju da korištenje informacijsko- komunikacijskih tehnologija u nastavi poboljšava proces učenja i povećava uključenost učenika u aktivno učenje, a značajno utječe i na motivaciju učenika. Za rad u inkluzivnom okruženju ključne su kompetencije i stavovi sadašnjih, ali i budućih učitelja. U svrhu omogućavanja efikasnijeg poučavanja i stjecanja ishoda učenja, u ovom se radu analiziraju stavovi budućih učitelja (N = 123) o uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije i igrifikacije u obrazovanju učenika s posebnim potrebama te njihovo dosadašnje iskustvo s igrifikacijom u obrazovanju. Željelo se također vidjeti može li se oblikovati model neuronskih mreža koji će sa stopom klasifikacije većom od 50% klasificirati buduće učitelje ovisno o stavu prema tehnologiji. Rezultati Fisher-Freeman-Halton egzaktnog testa na razini značajnosti od 5% upućuju na to da postoji statistički značajna povezanost između njihova stava o posjedovanju dobre informacijske i informatičke pismenosti kao preduvjeta za uspješnu primjenu elemenata igrifikacije u obrazovanju te nekih izjava koje se tiču upotrebe igrifikacije u obrazovanju učenika s posebnim potrebama. Oblikovani model neuronske mreže s višeslojnim perceptronom (MLP) postigao je ukupnu točnost klasifikacije od 66, 67%.

igrifikacija, informacijsko-komunikacijska tehnologija, inkluzija, učenici s teškoćama, neuronske mreže

Sažetak je dostupan i na engleskom jeziku.