hrvatski

Ekonomski učinci obveznoga mirovinskoga osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u Republici Hrvatskoj

Istraživanje provedeno u okviru doktorskog rada ima za cilj analizirati utjecaj obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u Hrvatskoj na održivost mirovinskog sustava u kontekstu javnih financija, prikazati njegov učinak na adekvatnost mirovina budućih umirovljenika, analizirati financijsku uspješnost mirovinskih fondova u Hrvatskoj te procijeniti ukupne ekonomske učinke uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u Hrvatskoj. Uz to, cilj rada jest široj javnosti približiti i objasniti funkcioniranje mirovinskog sustava i moguće smjerove njegovog poboljšanja. U odnosu na ranije radove, istraživanje u ovom radu zbirno analizira spomenute utjecaje mirovinskih fondova u Hrvatskoj na održivost sustava i adekvatnost mirovina te njegove ostale socijalne i ekonomske aspekte. Posebnost ovog rada nalazi se u vidu traženja smjera jačanja i razvoja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u Hrvatskoj koji bi doveo do održivosti mirovinskog sustava te povećanja adekvatnosti mirovina u dugom roku, a koje se provodi metodologijom analize scenarija temeljenoj na demografskim projekcijama i starosnim mirovinama osiguranika prosječnih karakteristika. Na taj je način utvrđeno kako stopa doprinosa u drugi stup mirovinskog osiguranja ima najveći utjecaj na održivost i adekvatnost u dugom roku, a zatim slijede dužina mirovinskog staža i stopa prinosa mirovinskih fondova. Uspješnost mirovinskih fondova u Hrvatskoj je, osim tradicionalne metodologije izračuna mjera uspješnosti prilagođenih za rizik, po prvi puta analizirana primjenom metodologije analize omeđivanja podataka (engl. Data Envelopment Analysis - DEA pristup). Utvrđeno je kako obvezni mirovinski fondovi kategorija A i C nadmašuju svoje referentne vrijednosti temeljene na kategorijama imovine i pripadajućim tržišnim indeksima, dok to nije slučaj s fondovima kategorije B. Konačno, konstruirana je nova referentna vrijednost za zaštitu osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima u Hrvatskoj budući da postojeća referentna vrijednost nije neovisna, eksterna veličina nego ovisi o prinosima mirovinskih fondova. Kako je referentna vrijednost ključni element zajamčenog prinosa kao mehanizma zaštite osiguranika koji trenutno nije optimalan, nova referentna vrijednost temelji se na pozitivnim inozemnim iskustvima uvažavajući hrvatske specifičnosti te kao takva predstavlja novi instrument za nositelje ekonomske politike i regulatora mirovinskog sustava.

mirovinski sustav, individualna kapitalizirana štednja, održivost, adekvatnost, Hrvatska

nije evidentirano