hrvatski

Zadarska Gaženica - intermodalno prometno čvorište i mogućnosti regeneracije skladišnih zgrada

Pojam industrijske arheologije obuhvaća istraživanje baštine industrijske i tehničke kulture, učestalo neiskorištene i beživotne u današnjem postindustrijskom dobu. Cilj je discipline osvijestiti vrijednost industrijskog naslijeđa, spriječiti rušenje objekata koji su obilježili čitavo povijesno razdoblje, te iskoristiti potencijal prostora za nove, suvremene funkcije. Nastanak lučko-industrijskog kompleksa Gaženice, na zadarskom jugoistočnom rubu, vezan je uz oporavak gospodarstva i demografski rast potaknut izgradnjom željezničke pruge 1967. Premještanjem trajektne luke s Poluotoka u zonu kompleksa priobalni pojas Gaženice danas postaje područje transformacije u suvremeno intermodalno čvorište, tj. mjesto povezivanja cestovnog, željezničkog i lučkog prometa, a u blizini luke zračnog prometa. Međutim, njeno zaleđe, ispunjeno nekorištenim skladištima, nije predmet novih planova. Scenarije razvoja, i to oprečne, moguće je naći već u Hrvatskoj. Šibenik Tvornicu elektroda i ferolegura, svjedok nekadašnje gospodarske moći, sravnjuje sa zemljom, dok Rijeka imenovanje Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine duguje između ostalog i oživljavanju industrijske baštine. Riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u nedostatku sredstava seli u zapadno krilo nekadašnje tvornice Rikard Benčić, na izrazito ekonomičan način prilagođavajući postojeće prostore suvremenim potrebama. Napušteno i nezanimljivo može minimalnim sredstvima postati živo i bogato sadržajima, doprinos zadarskoj kulturnoj i turističkoj ponudi.

industrijska baština, postindustrijsko doba, lučko-industrijski kompleks, intermodalno čvorište, Zadar, Gaženica

nije evidentirano