Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Etno-filološka baština u Kostanju kod Poljica (CROSBI ID 446526)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Radovčić, Maja Etno-filološka baština u Kostanju kod Poljica / prof. dr. sc. Marko Dragić (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2011

Podaci o odgovornosti

Radovčić, Maja

prof. dr. sc. Marko Dragić

hrvatski

Etno-filološka baština u Kostanju kod Poljica

Ovaj rad prikazuje sliku Poljica ; odnosno Kostanja, iz izvora sakupljenih od znanstvenika i kazivača. U Poljicima je živa usmena predaja čija se književnost i tradicija prenosila usmenim putem. Nalazimo razne oblike usmene književnosti: lirsku poeziju, epsku poeziju, priču, folklorno stvaralaštvo, usmene- retoričke oblike i mikrostrukture. Navodim zemljopisni položaj i povijest Poljičke republike, čiji su događaji uvelike utjecali na tadašnji život pa tako i na usmenu književnost. Kod usmenih lirskih pjesama nalazimo popivku i porugašicu. Popivka je kratka pjesmica sastavljena za vesele prigode, a najviše se izvodi u kolu, na piru i dernecin. Porugašica je pjesma koja tematizira neko sramotno djelo te joj je svrha javni prikor. Nalazimo također i uspavanke, naricaljke, ljubavne pjesme i ostale oblike a donosim i način izvedbe pojedinih pjesama. Iz toga mogu izvući zaključak da se ljudima stvarne prigode bile inspiracija za stvaranje ( npr.sakupljena priča od kazivača o nastajanju neke pjesme). Poslovice su također bile zastupljene u Poljicima. To je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost. Mnoge od njih su narodne jer im je izvor nepoznat. Pripovijetka bi došla na red kada ne bih bilo nikoga za pjevanje, najviše se pripovijedalo za stolom ili na putu u svrhu skraćivanja vremena. Mila Gojsalić je jedna od najvećih junakinja Poljičke krajine, njezina djela dolaze do nas u obliku predaje ; vrsta priče koja se temelji na vjerovanju u istinitost njezinog sadržaja. Predaja o poljičkoj junakinji spada u povijesne. Valja spomenuti i mitske i demonološke predaje ; jer su mještani vjerovali u postajanje nadnaravnih bića kao što su vile i vukodlaci. Na koncu valja spomenuti i običaje koji su zaživjeli u Poljicima. Najočuvaniji su oni uoči velikih blagdana. Gospin prinos je najznačajniji blagdan za Kostanje a specifičan je po prijenosu Gospina kipa iz Kostanja u susjedno selo Podgrađe i obratno. Ovaj rad, dakle, svjedoči o neizbrisivoj moći tradicije, kulture itd. Danas se stvaraju neki novi običaji (Susreti klapa, Dani soparnika) koji su zapravo bazirani na starima i njima su u čast.

Lirske pjesme, mitske i demonološke predaje

nije evidentirano

engleski

Ethno-philological heritage in Kostanje near Poljica

nije evidentirano

Lyrical songs, mythical and demonological legends

nije evidentirano

Podaci o izdanju

36

07.10.2011.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Filologija