hrvatski

Sinjska usmena književnost u povijesnom i etnografskom kontekstu

Dobila sam zadatak da ovim radom pokušam prikazati sinjsku usmenu književnost u povijesnom, ali i etnografskom kontekstu. Iz samog naslova rada možemo iščitati implikaciju na nerazdvojivu povezanost ova dva pojma u opisu usmene književnosti ovog kraja. Kao što smo mogli vidjeti, povijest grada Sinja koju obilježava opsada te junačko oslobađanje bila je motiv mnogim pjesmama koje se godinama prenose iz generacije u generaciju, usmenim i pismenim putem. Taj povijesni trenutak nije obilježio samo književnost koju taj kraj može ponuditi ; obilježio je cijelu kulturu i štoviše, način života. U spomen na povijesne junake grada koji su tom istom gradu osigurali slobodu i dug povijesni ponos i danas grad Sinj svake godine organizira vitešku igru kojom se dostojno slavi taj događaj. Također, religiozna zastupljenost u povijesti u ovom je kraju vrlo izražena. Svake godine na isti datum, netom po završetku viteškog vikenda, Sinjani Gospi koja je svojom moći uvelike pomogla oslobođenju grada posvećuju najvažniji period godine. Povijest je stvorila kulturu grada Sinja. Ne samo što se ta povijesnost očituje u usmenoj književnosti kraja ; osim narodnih pjesama, tu su i poneki narodni običaji, kako i narodna nošnja koji upućuju na nekadašnji suživot sa Turcima koji su osim boli i štete ovom gradu ostavili i kulturu u raznim oblicima. Naravno, i kultura ovog grada obiluje primjerima zajedničkih motiva. Tu su navedeni sveti Jure i Stojan Janković čije prisustvo u usmenoj književnosti je zabilježeno u mnogim hrvatskim krajevima ; u slučaju Stojana Jankovića, i šire. Kao što smo spomenuli, Ropstvo Janković Stojana karakteristično je za srpske krajeve.

Sv. Jure, Stojan Janković, narodni običaji

nije evidentirano