hrvatski

Etno-filološke značajke dugopoljske duhovne baštine

U ovom završnom radu govori se o običajima životnog i godišnjeg ciklusa na prostoru općine Dugopolje u razdoblju od početka 20. stoljeća do pedesetih godina. Godišnji običaji zbivaju se tijekom kalendarske godine na određeni dan, te se periodički ponavljaju iz godine u godinu. Vezani su uz određene crkveno-kalendarske datume i uz godišnja doba. Mnogi svoje korijene vuku iz pretkršćanskog razdoblja ; Katolička ih crkva prilagođava svojim obredima, a pučko-religijska tradicija uklapa ih u običaje. Tijekom kalendarske godine, nakon završetka božićnog vremena, počinje vrijeme poklada, tj. maškara koje su Dugopolju do Drugog svjetskog rata bile brojne. Nakon pokladnog utorka nastupa Čista srijeda, početak Korizme i pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Glavni blagdan ljetnog doba je Sv. Ivan Svitnjak, na koji se pali vatra, preskakuje preko nje i prže mladi klasovi pšenice. Ostali blagdani ljetnog i jesenskog vremena auglavnom su vezani za lokalne crkvene svetkovine. S blagdanom Svih svetih započinje predbožićno vrijeme, zatim slijedi Božić, vrijeme izmirenja i čestitki. Za Novu godinu ili kako se u Dalmaciji zove Mali Božić, ponavljauu se božićni običaji. S Vodokršćem ili Bogojavljanjem završava božićni ciklus. Priznajem da sam uživala obrađujući temu koja je povezana s kulturom, tradicijom i mojim selom. Dugopolje dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje!

Crkveno-pučka baština, molitve

nije evidentirano