hrvatski

Usmeno-književna i etnološka baština u Krivodolu kod Imotskoga

Usmena književnost predstavlja najstariji oblik književno-umjetničkog rada. U ovom radu sam prikazala usmeno-književne i etnološke baštine u Krivodolu kod Imotskog. Zahvaljujući obiteljskim prijateljima i kumovima iz obitelji Ujević, stekla sam uvid u stare običaje Krivodola. Jedan, danas, gotovo zaboravljeni običaj u predbožićnim danima kod njih je bila cina. Treća je nedjelja došašća bila poznata i kao materice, a četvrta kao očići. Za Badnjak se posipala slama po kući i donosili badnjaci, koji su gorjeli cijeli Badnjak i Božić. Neizostavno je bilo kićenje bora. Na Sveta tri kralja ili Vodokršće iz crkve se donosila kršćena voda i njome su se škropile njive i vinogradi, a slama se, koja je bila prostrta po podu iznosila na polja s vjerom u njenu plodnost i zaštitničku moć. Uskrs je, svakako, najstariji i najsvečaniji kršćanski blagdan.Običaje čine: umivanje u cvijeću i nošenje maslinovih grančica u crkvu na Cvjetnicu, vezanje užadi crkvenih zvona na Veliki četvrtak, bojanje jaja i njihov blagoslov na Veliku subotu. Ganga je hrvatska tradicionalna narodna pjesma. Oblik je višeglasnog napjeva u hrvatskom folkloru. Potekla je iz Imotske krajine, a pjeva se i u zapadnoj Hercegovini, te u Duvanjskom i Livanjskom kraju. Simbol Imotske krajine su i legenda o“ Gavanu i njegovim „ propuntanim“ dvorima“, te balada „Asanaginica“. Svadbeni običaji, rođenje djeteta, kumstvo , te trenuci smrti i sprovodi uvijek su bilo dobro popračeni i obilježeni u Krivodolu. Osvrnula sam se i na stare igre, poslovice, te starinske načine liječenja. Neki običaji pomalo izumiru, a neki se još uvijek prakticiraju u Krivodolu.

Advent, Božić, Uskrs, legende

nije evidentirano