Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Emocionalna stanja i stres medicinskih sestara/tehničara na rehabilitacijskim bolničkim odjelima prije i tijekom pandemije COVID-19 (CROSBI ID 713249)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Vuletić, Gorka ; Vuger-Kovačić, Daria Emocionalna stanja i stres medicinskih sestara/tehničara na rehabilitacijskim bolničkim odjelima prije i tijekom pandemije COVID-19 // The 3rd International Scientific Conference "Coping with Crisis: Pathways towards Resilience" - book of abstracts / Pačić-Turk, Ljiljana ; Žutić, Maja (ur.). Zagreb: Odjel za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, 2021. str. 159-159

Podaci o odgovornosti

Vuletić, Gorka ; Vuger-Kovačić, Daria

hrvatski

Emocionalna stanja i stres medicinskih sestara/tehničara na rehabilitacijskim bolničkim odjelima prije i tijekom pandemije COVID-19

Posao medicinskih sestara i tehničara na rehabilitacijskim bolničkim odjelima je stresan. Indikatori stresa su stalno razmišljanje o bolesnicima i poslu, poteškoće sa spavanjem, umor, uzrujanost. U vrijeme pandemije bolesti COVID-19, rad na bolničkim odjelima odvijao se kontinuirano, uz provođenje epidemioloških mjera, a direktni kontakt s pacijentima, mogućnost kontakta sa zaraženima te rad u zaštitnoj odjeći predstavljao je dodatni izvor stresa. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati i usporediti razinu doživljenog stresa i emocionalna stanja medicinskih sestara/tehničara koji rade na bolničkim odjelima specijalne bolnice za rehabilitaciju, prije pandemije COVID-19 i 18 mjeseci nakon početka pandemije. Ispitano je 62 medicinskih sestara/tehničara u prvom mjerenju i 52 u drugom ; u dobi od 20 do 66 godina. Nije utvrđena statistički značajna razlika u razini doživljenog stresa koji u prvom mjerenju iznosi 2, 91 a u drugom 2, 94, uz raspon rezultata 1, 00 do 4, 83. U drugom mjerenju, tijekom pandemije, relativno veliki broj (57, 7 %) navodi osjećaj zabrinutosti te uzrujanosti (21, 2 %) što je značajno više nego prije pandemije. Kao subjektivni pokazatelji stresa kod sestara, najčešće se javljaju poteškoće sa spavanjem (35, 5 % nasuprot 28, 8 %), umor (31, 6 % nasuprot 44, 2 %) te stalno razmišljanje o poslu (57, 4 % nasuprot 46, 1 %). U vrijeme pandemije sestre su u svom radu bile pojačano uzrujane i umorne. Najučestalije emocije koje se kod njih javljaju u radu tijekom pandemije COVID-19 su zabrinutost i uzrujanost, naime radi se o novoj bolesti, relativno je malo informacija i znanja o bolesti, stoga je anksioznost je normalna reakcija. Rezultati ispitivanja pokazali su da medicinske sestre rad na bolničkim rehabilitacijskim odjelima procjenjuju stresnim (prije i tijekom pandemije), a najčešći pokazatelji stresa su poteškoće sa spavanjem i stalno razmišljanje o poslu. Rezultati ukazuju na potrebu za kvalitetnom komunikacijom na razini ustanove i daljnjom edukacijom vezano uz pandemiju kao i potrebu za provođenjem relaksacijskih tehnika kod medicinskih sestara koje rade na rehabilitacijskim bolničkim odjelima.

pandemija COVID-19 ; medicinske sestre ; stres ; emocije

nije evidentirano

engleski

Emotional states and stress of nurses/technicians in rehabilitation hospital wards, before and during the COVID-19 pandemic

nije evidentirano

pandemic COVID-19 ; nurses ; stress ; emotions

nije evidentirano

Podaci o prilogu

159-159.

2021.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Pačić-Turk, Ljiljana ; Žutić, Maja

Zagreb: Odjel za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta

978-953-8014-62-8

Podaci o skupu

3. međunarodna znanstvena konferencija: Suočavanje s kriznim situacijama – putevi jačanja otpornosti

poster

09.12.2021-11.12.2021

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija

Poveznice