hrvatski

Čimbenici rizika i seroprevalencija anisakijaze u profesionalno izloženoj populaciji

Ovo je prva studija koja sistematski i sveobuhvatno evaluira rizik od senzibilizacije na Anisakis spp. i potencijalne genetske prijemčivosti za anisakijazu. Radi procjene seroprevalencije anisakijaze i mogućih čimbenika rizika uključeno je u studiju 600 zaposlenika tvornica za preradu morske ribe i glavonožaca u Hrvatskoj, kao i 466 zdravih kontrolnih ispitanika koje su činili dobrovoljni darivatelji krvi. Izuzeti uzorci krvi svih osoba uključenih u istraživanje testirani su različitim laboratorijskim testovima: indirektnim ELISA testom koji sadrži rekombinantne Ani s 1 and Ani s 7 alergene, drugim testom koji je baziran na Anisakis sirovom pripravku, te komercijalnim ImmunoCAP testom. Svi su anketirani putem pripremljenog upitnika, a genetska prijemčivost je ispitana metodom genotipizacije humanih leukocitnih alela (HLA sustav). Zaključno, opažena anti-Anisakis seroprevalencija utvrđena indirektnim ELISA testom bila je značajno viša u radnika riboprerađivačke industrije (1, 8% ; 95% CI 0, 9-3, 3%) u odnosu na kontrolne ispitanike (0, 0% ; 95% CI 0, 0-0, 8%). Svi seropozitivni radnici (11) su nakon provedenog istraživanja telefonom obaviješteni o rezultatima testa uz upit o pojavi tegoba nakon ribljeg obroka u prošlosti te je većina (8) radnika povezala konzumaciju ribe i probavne ili alergijske smetnje. Sedam od 11 prethodno pozitivnih radnika na Trisakis 170 testu (Ani s 1 i Ani s 7 antigeni) imalo je pozitivne rezultate ImmunoCAP testa (alergeni cijelog parazita), a nitko od 65 odabranih, prethodno negativnih radnika (na Trisakis 170 testu) nije imao pozitivan rezultat. Rezultati testa u kojem je korišten prethodno pripremljeni sadržaj sirove nematode detektirao je seropozitivnost u 3, 9% radnika, od kojih je troje (14%) ujedno pokazalo IgE reaktivnost na proteine mlijeka. Najviši rizik povezan sa senzibilizacijom na parazit bio je hobi ribolov kao oblik aktivnosti tijekom slobodnog vremena, u odnosu na bilo koji čimbenik povezan sa svakodnevnim poslom u tvornici za preradu ribe. Iako nije opažena povezanost između seropozitivnosti radnika i nošenja zaštite maske ili rukavica, većina radnika je tijekom posla (92%) nosila rukavice te je time smanjila mogućnost senzibilizacije na nametnika preko kože, tijekom procesuiranja ribe. Šest HLA alela na DRB1 genu pokazalo je značajnu povezanost sa seropozitivnošću, bilo na dominantnom ili recesivnom modelu. Istraživanjem su obuhvaćeni gotovo svi zaposlenici u riboprerađivačkom sektoru Hrvatske, koji su inače izloženi utjecaju različitih alergena na radnom mjestu, pa rezultati pokazuju trenutno stanje seroprevalencije anisakijaze u radnika ove grane industrije.

anisakis ; anisakijaza ; profesionalna izloženost

nije evidentirano