hrvatski

Kulturna baština u Neoriću i Sutini

U radu su prikazani običaji Sutine i Neorića s početka 20. stoljeća. Po iskazima kazivača, osobito starijih, naglašeno je koji su običaji prestali postojati, a koji još danas egzistiraju. Kao što životni vijek čovjeka možemo vezati uz običaje za rođenje, vjenčanje i samu smrt, tako i kalendarsku godinu možemo povezati s liturgijskom crkvenom godinom. Sve nas to upućuje na usku povezanost Crkve i ljudi na ovom području. Tijekom liturgijske godine određeni dani se odlikuju tradicijom koja se redovito ponavlja iz godine u godinu. Sve započinje s Adventom i samom pripremom za Isusovo rođenje, za Božić. Ovo razdoblje obiteljskih blagdana ističe se običajima oko paljenja badnjaka i raznim darivanjima djece. Iza toga slijedi pokladno vrijeme i običaji za mačkare, koji su se najbolje očuvali. To je jedinstvena prilika za obilazak susjednih mjesta i za druženja. Poslije pokladnog utorka slijedi čista srijeda, početak korizme, velikog razdoblja posta i pripreme za Uskrs, kojem prethodi Cvjetnica te običaji za Veliki tjedan (Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota). Samo proljeće i blagdani u njemu (sv. Josip, sv.Juraj) povezuje se s početkom poljoprivrednih radova. Ovdje je bitno istaknuti utjecaj magije s kojom su ljudi pokušavali objasniti prirodne promjene. Ljetno razdoblje bitno je također za radove u polju, ali za sila i derneke. Te prigode bitni su za druženje i upoznavanje mladića i djevojaka, koji najčešće u jesensko razdoblje ulaze u bračni život. Kupovanje nevjeste je najznačajni običaj u svadbenoj ceremoniji. U radu su nadalje obrađeni i tradicijski običaji oko rođenje djeteta, ali i posmrtni običaji. Iza jesenskog razdoblja i ponovnog pripremanja za zimu, započinje sve iz početka i na taj način se može razumjeti cikličko shvaćanje vremena.

Vjerski običaji, svadbeni običaji

nije evidentirano