Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 117019

Značenje kliničkih pregleda u medicini profesionalne orijentacije


Mustać, Marko; Talijančić, Ante; Mustać, Mate
Značenje kliničkih pregleda u medicini profesionalne orijentacije // III hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem: Zbornik / Mustajbegović, Jadranka ; Valić, Fedor (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2002. (predavanje, sažetak, znanstveni)


Naslov
Značenje kliničkih pregleda u medicini profesionalne orijentacije
(Importance of clinical practice in medicine of profesional orientation)

Autori
Mustać, Marko ; Talijančić, Ante ; Mustać, Mate

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
III hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem: Zbornik / Mustajbegović, Jadranka ; Valić, Fedor - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2002

Skup
III hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 18-22.09.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Medicina profesioanalne orjentacije; adolescenti
(Adolescents)

Sažetak
Cilj: Utvrditi temeljne karakteristike rezultata kliničke obrade adolescenata i njihovo značenje u medicini profesionalne orijentacije. Materijal i metode: Uzorak čini 1769 dječaka i 665 djevojčica dobi od 14 do 18 godina. Ispitanici žive u gradu Zadru i u tri zadarske subregije: Otoci, Primorje i Kopno. Svi klinički pregledi obavljeni su u ambulanti medicine profesionalne orijentacije. Svaka se dijagnoza potvrđuje specijalističkim nalazom odgovarajuće specijalnosti. Klinički nalazi se procjenjuju, kategoriziraju i rangiraju u pet kategorija: 1. optimalni nalaz s optimalnom prognozo, 2. vrlo dobar nalaz s vrlo dobrom prognozom, 3. dobar nalaz s dobrom prognozom, 4. graničan nalaz s dubioznom prognozom i dobrom radnom sposobnošću samo za neka zanimanja, 5. loš klinički nalaz s lošom prognozom. Ispitanici s ocjenama s 4 i 5 kategorizirani su kao bolesni. Rezultati: Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno. Iz tih tablica je vidljivo da u skupini dječaka 81% spada u kategoriju zdravi, a 19% su bolesni. Relativno najmanje bolesnih ispitanika utvrđeno je u subregiji Kopno (14, 8%), a najveći broj bolesnih je u gradu zadru (20, 0%). Ta razlika nije statistički značajna. U skupini djevojčica vidljivo je da je 75% zdravih, a 23% bolesnih. U djevojčica je relativno najmanje broj bolesnih (18, 8%) u subregiji Kopno, a najveći broj u Zadru (26%). S obzirom na organske sustave utvrđeno je da su u obje skupine najčešće tegobe lokomotornog sustava. Ostale bolesti sustava podjednako su raspoređene s obzirom na dob i spol ispitanika. Zaključak: Većina ispitanika u provedenom istraživanju bila je zdrav, iako je relativno velik broj imao smetnje lokomeotornog sustava. Na temelju ispitivanja različitih bioloških te socio-kulturno-ekonomskih karakteristika populacije adolescenata u medicini profesionalne orijentacijesavjetuje se adolescentima najadekvatnije zanimanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0196001

Ustanove
Institut za antropologiju