hrvatski

Preliminarni rezultati istraživanja povezanosti problematične uporabe društvenih mreža, motiva za njihovu uporabu, samopoštovanja, osobina ličnosti i zadovoljstva životom među mladima

Problematična uporaba društvenih mreža sve je učestaliji problem novijih generacija. Definira se kao uporaba društvenih mreža koja ima negativne posljedice na svakodnevni život, društvene i druge aktivnosti (Andreassen i Pallesen, 2014). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2019) 73 % korisnika interneta u Hrvatskoj upotrebljava ga za pristup društvenim mrežama. Dosadašnja istraživanja problematične uporabe društvenih mreža ukazala su na velik raspon prevalencija s obzirom na različite sociodemografske i psihosocijalne karakteristike (Cheng i sur., 2021). Nadalje, istraživanja su ukazala na znatno povećanje korištenja interneta za vrijeme pandemije COVID-19 (Masaeli i Farhadi, 2021), što uključuje i uporabu društvenih mreža (Kirali i sur., 2020). S obzirom da je područje problematične uporabe društvenih mreža još uvijek nedovoljno istraženo i rezultati dosadašnjih istraživanja nisu konzistentni, nameće se potreba za boljim razumijevanjem mehanizama vezanih uz takvo ponašanje. Stoga je cilj ovog istraživanja ispitati povezanost između problematične uporabe društvenih mreža, motiva za njihovu uporabu, samopoštovanja, osobina ličnosti i zadovoljstva životom među mladima. Istraživanje je provedeno online pomoću aplikacije izrađene u tu svrhu, na uzorku osoba mlađe odrasle dobi (od 18 do 34 godine), a sudjelovanje je bilo anonimno i dobrovoljno. Korišteni su sljedeći instrumenti: skraćena verzije IPIP upitnika (Milas, 2007), Skala motiva za uporabu društvenih mreža (Horzum, 2016), Skala pasivne i aktivne uporabe društvenih mreža (Thorisdottir i sur., 2019), Bergen skala ovisnosti o društvenim mrežama (Andreassen i sur., 2017), Sheehanova skala onesposobljenosti (Sheehan, 1983), Indeks osobne dobrobiti (The International Wellbeing Group, 2006) i Skala samosviđanja/samokompetentnosti (Tafarodi i Swann‚ 2001). Dodatno je ispitana vrsta i učestalost uporabe društvenih mreža, promjene u učestalosti uporabe za vrijeme pandemije COVID-19 te sociodemografski podaci o sudionicima. Prikazat će se preliminarni podaci vezani uz učestalost problematične uporabe društvenih veza, kao i povezanost s motivima za njihovu uporabu, osobinama ličnosti, samosviđanjem/ samokompetentnošću i zadovoljstvom životom. S obzirom da se radi o novom i nedovoljno istraženom području, ovim istraživanjem bit će dan doprinos dodatnom rasvjetljavanju problematične uporabe društvenih mreža i njenih korelata.

problematična uporaba društvenih mreža ; motivi za uporabu društvenih mreža ; samopoštovanje ; osobine ličnosti ; zadovoljstvo životom

nije evidentirano