hrvatski

Duga Resa – postindustrijski grad 21. stoljeća

Na rijeci Mrežnici, desetak kilometara južnije od Karlovca, nalazi se grad Duga Resa. Razvoj nekadašnjeg sela u trgovište inicirala je izvedba Jozefinske ceste. Nakon izvedbe željezničke pruge bečki trgovac Josip Jeruzalem osniva pamučnu industriju s integriranim energetskim pogonima i radničkim naseljem. Izgradnja industrijskog sklopa rezultirala je tranformacijom nekadašnjeg trgovišta u pravi industrijski grad, oplemenjen parkovnim prostorom i zgradama društvenog standarda. Gašenjem industrijske proizvodnje, zamire prosperitet grada koji danas ima oko petnaest tisuća stanovnika. Slika grada danas analogna je situaciji u nizu drugih napuštenih industrijskih gradova, a obilježavaju je napušteni industrijski sklopovi prepušteni propadanju. Duga Resa, međutim, ima velik potencijal za regeneraciju, zbog iznimne ambijentalne vrijednosti rijeke Mrežnice, dobre prometne povezanosti i kvaliteta industrijske arhitekture. Napušteni industrijski sklop nudi mogućnost integriranja rada i rekreacije te energetsku samoodrživost. S obzirom na velike prostorne potencijale napuštenoga industrijskog sklopa Pamučne industrije u Dugoj Resi, na Arhitekotnskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu studentica Tina Vrtarić (danas Bilić) posvetila je izradu svoga diplomskog projekta temi Regeneracija sklopa bivše pamučne industrije u Dugoj Resi s fokusom na Insel i kontaktnu zonu, tijekom zimskog semestra 2017./2018., pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Zrinke Barišić Marenić.

Duga Resa, sklop pamučne industrije, rijeka Mrežnica, industrijski grad, regeneracija, bottom-up intervencije

nije evidentirano