hrvatski

Rat, ljudi, brojevi - Vukovar 1991. i danas

Povijesni uvod u kontekst velikosrpske agresije i Vukovarske bitke 1991. godine pruža sažet prikaz rađanja velikosrpske ideje i njezino ostvarivanje u okvirima jugoslavenske Kraljevine, kao i prikaz sloma komunističke tzv. druge Jugoslavije. Istodobno daje uvid u utjecaj i politiku pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji, zajedno s ciljevima i oružanim aktivnostima jugoslavenske vojske u Gradu Vukovaru. Na temelju povijesnih izvora rekonstruira se život u Vukovaru u ratnim uvjetima 1991. godine, gdje otpor lokalnih zajednica postaje uvertira u ono što će postati obrana od otvorene oružane agresije na Republiku Hrvatsku. Taj povijesni okvir ratnih događanja u Vukovaru nužan je preduvjet u sveobuhvatnijem razumijevanju ne samo demografskih procesa u vukovarskom društvu nego i načina na koji će se dokumentirati ljudski gubitci Domovinskog rata od 1991. godine do danas. Povijesni diskurs stoga otvara prostor za raspravu o dokumentiranju ljudskih gubitaka Domovinskog rata na razini demografije i razvojnih politika tranzicijske pravde. Demografski okvir rata do 1991. godine, kao i osnovni kvantitativni pokazatelji tijekom rata odredili su ne samo brojnost nego i strukturu i sastav stanovništva Grada Vukovara. Poslijeratna je demografija Vukovara, dakle, rezultat triju desetljeća depopulacije (1991. – 2020.) čiji su sastavni čimbenici višestruki, a određeni su slojevitim društveno-političkim i ekonomskim promjenama dugog trajanja i karaktera. Ovaj diskurs demografske transformacije hrvatskoga društva na lokalnoj razini Grada Vukovara sastavni je dio studije slučaja koja posljedično upućuje i na način na koji su se dokumentirali ljudski gubitci Domovinskog rata u Vukovaru 1991. godine. Zato je sociološka analiza diskursa i diskurzivnih praksi dokumentiranja ljudskih gubitaka Domovinskog rata u Vukovaru 1991. godine stavljena u normativno-pravni kontekst hrvatskog procesa tranzicijske pravde i prakse implementiranja državnih politika koje osiguravaju ljudska i manjinska prava vukovarskim poslijeratnim zajednicama. Analiza je diskurzivnih praksi u tom kontekstu na primjeru Grada Vukovara pokazala kako u hrvatskom procesu tranzicijske pravde poslijeratni diskurs dokumentiranja ljudskih gubitaka Domovinskog rata još uvijek nije uspio povezati smisao i značenje ljudske patnje i žrtve sa simboličkim korijenom ratnih iskustava preživjelih na način da u kolektivnom sjećanju nacije ratna trauma nadilazi kontekst viktimizacije.

Domovinski rat, Vukovar, demografski gubitci, politike tranzicijske pravde

nije evidentirano