hrvatski

Povratne migracije kao pokretač razvoja u Međimurskoj županiji

Analiza literature povratnih migracija pokazuje da su povratne migracije zadnjih petnaestak godina intenzivnije postale predmetom interesa i pažnje istraživača. Kao sastavnica migracijskog procesa, povratna migracija je u odnosu na iseljavanje ipak zakinuta u istraživačkom interesu. Razlozi izostanaka pouzdanijih statističkih podataka o povratnim migracijama su mnogi. Većina imigracijskih zemalja ne bilježe odlazak migranata, a drugi dio problematike vezan uz statističke podatke o povratnim migrantima proizlazi iz različitog pristupa povratnim migracijama i neujednačene kategorizacije povratnih migranata u migracijskim politikama i statistikama država. Ti međusobno ovisni parametri otežavaju njihovo praćenje i usporedbu na međunarodnoj razini (OECD, 2008 ; Kuschminder, 2013). U ovome radu će se fokus istraživanja usmjeriti na dobrovoljnu povratnu migraciju u Međimursku županiju. U nedostatku pouzdanijih statističkih podataka o povratnim migracijama i u Republici Hrvatskoj, rad neće rasoplagati brojem povratnika u Međimursku županiju. Israživanje će se provesti u Međimurskoj županiji s osobama koje su se u određenom životnom periodu odlučile vratiti u rodni zavičaj nakon što su značajan period provele u drugoj državi. Analizom intervjua nekoliko životnih priča cilj je saznati ishode povratka u rodni zavičaj.

Međimurska županija, povratne migracije, razvoj, Republika Hrvatska, stanovništvo

nije evidentirano