hrvatski

Fakcija i fikcija u usmeno-književnoj i etnološkoj baštini šibenskoga kraja

Šibenik je grad smješten na istočnoj obali Jadrana, u slikovitu i prostranu zaljevu na ušću rijeke Krke. Prvi put se u povijesnim izvorima spominje u 11. stoljeću u dokumentu kralja Petra Krešimira IV, pa se često naziva i Krešimirovim gradom. O bogatoj prošlosti grada svjedoče brojni kulturno-povijesni spomenici, među kojima se ističu katedrala svetog Jakova, četiri tvrđave i bunari te veliki broj crkava po cijelom gradu. Danas je Šibenik ekonomsko, kulturno-društveno i političko središte Šibensko- kninske županije. Brojni ratovi u prošlosti grada doveli su do dubokih ekonomskih, kulturnih i društvenih promjena koje su uzrokovale propadanje i zaboravljanje običaja ovog najstarijeg samorodnog hrvatskog grada na našoj obali. Ovaj rad nastao je s ciljem da se u njemu prikupe tradicionalne posebnosti šibenske kulture, prošlosti i vjerovanja, vezane za njegov izvorni, stari dio. U njemu su sadržana svjedočanstva kazivača, molitve, brojalice, izreke, čuda, predaje, bajke i legende kojima su ljudima od pamtivijeka objašnjavali pojedine pojave, pamtili događaje ili prikraćivali vrijeme. Zato su i vrijednosti ovih djela različite, od estetskih do didaktičkih. Prilikom izrade rada, osim relevantnom literaturom, najviše sam se koristila vlastitim terenskim zapisima na kojima sam uglavnom radila kroz ljeto 2010. godine, izuzev legende o rijeci Krki i Kornatima koju sam zapisala 2006. godine, u sklopu seminarskog rada. Svi zapisi nastali su u Šibeniku uz veliku pomoć i podršku kazivača Ive Jakovljevića. Očuvanje narodne baštine je ono čemu bismo svi trebali težiti. Ljubav prema zavičaju treba živjeti, upoznajući njegovu povijest, običaje i njihove izvore s ciljem očuvanja autentičnosti i posebnosti u suvremenom gubljenju u uniformiranosti.

Bajke, predaje, vjerski običaji

nije evidentirano