hrvatski

Usmeno-književna baština u sinkronijskim zapisima s Korčule

U ovom završnom radu obrađena je usmena književnost otoka Korčule. Teško je bilo pronaći pripovjedača koji toliko dobro poznaje usmenu kulturu otoka i na rubu odustajanja pojavile su se osobe koje su pomogle u prikupljanju potrebnih materijala. Zahvaljujući glavnom kazivaču, Izvoru Orebu, i njegovoj ljubavi prema otoku prikupljeni su materijali koji su bili potrebni. Najveća zanimljivost otoka su njegove starinske viteške igre: u gradu Korčuli moreška, u Blatu, Smokvici, Čari i Pupnatu kumpanjija i u Žrnovu moštra. Lirska pjesma je govorna tvorevina, ostvarena u bilo kojem jeziku, kojom čovjek izražava različita stanja i osjećaje. U Blatu postoji običaj pravljenja verasa ; to su kanconete u kojima se netko izrugiva, opjevava kakav važniji događaj. I Velolučani čuvaju narodnu pjesmu. Pjesma se mogla čuti na radu, na zabavi i na ribarenju. Najomiljenije pjesme govore o mladićima i djevojkama, njihovim vrlinama i manama. Poslovica i sve formulacije koje su bliske poslovičnom izričaju uglavnom znače da je lijepo, sretno, uspješno sročena opća istina temeljena na iskustvu. To je najbrojnija i najviše rabljena vrsta usmene književnosti. Kad god se upotrebljavaju govoru daju težinu i potvrdu. Romance u pisanoj književnosti imaju epske elemente, a usmene romance ih vrlo rijetko imaju. Kao i u velikoj većini tvorevina hrvatske usmene poezije i u korčulanskoj se romanci, Romanca o djevojci koju je mladić izbavio iz mora misleći da će je obljubiti, mješaju ikavski i ijekavski oblici naizmjenice, zatim i u njoj ima i čisto lokalnih izričaja, što je također osobina naše usmene poezije. Humor prati život Blaćana od kolijevke do groba. Razlog tome je u psihičkim osobinama, a i nešto je u tome što je od svih Korčulana njih u prošlosti nevolja najnemilosrdnije pogađala, pa je obrtanje teške situacije na šalu bio najefikasniji lijek. Blaćani su, kao i ostali Korčulani, vjerovali u uroke i nadnaravna bića. Postojala su i brojna vjerovanja vezana uz razne običaje životnog i godišnjeg ciklusa. Ovaj rad je nastao kao poticaj za nastavakom istraživanja usmene književnosti otoka Korčule. Iako su se neki već okušali u tome još uvijek vlada velika nezainteresiranost za okupljanjem tog blaga. Danas mnogi zaboravljaju svoje korijene i porijeklo te tako dopuštaju da odumire kultura i povijest. Mnogi se otisnu u „nove sredine“ i tako zaborave odakle stvarno stižu.

usmene lirske pjesme, poslovice, legende

nije evidentirano