hrvatski

Antropo-filološka baština Poljičkoga kraja

Ovaj rad govori o tradiciji, običajima te kulturnoj baštini Poljica. Važnu ulogu u prošlosti ovog kraja čine njegovi stanovnici, Statut, pečat i škrinjica. U prvim vremenima život u Poljicima se odvijao prema pravilima Statuta. U njemu se nalazilo sve ono što je potrebno za upravljanje jedne male države. Prema legendi Poljica su osnovala braća Krešimir, Tišimir i Elem doselivši se iz Bosne. Osobitu pozornost sam posvetila običajima vezanim uz vjerske blagdane te uz važne životne događaje poput rođenja djeteta, sklapanja braka te smrti. Božićno vrijeme koje traje od kraja studenoga pa do prve polovice siječnja obuhvaća niz blagdana u kojima se isprepleću razni običaji, vjerovanja, obredi. Najznačajniji blagdani korizmenog vremena su Cvjetnica i Veliki tjedan, obilježeni nizom crkvenih tradicijskih običaja. Važnu ulogu imaju i seoske svetkovine zajedničke seoskoj zajednici, kao i one koje su slavile pojedine zajednice, a vezane su uz sveca kojemu je na čast sagrađena crkva ili kapela. U patrijarhalnim zajednicama je naglašena želja za potomstvom, osobito muškim potomkom koji će nastaviti obiteljsku lozu. Nerotkinju se nazivalo raznim pogrdnim imenima. Nije se dobro gledalo ni na ženu koja je rađala samo žensku djecu. Sklapanje braka je bio važan događaj, ne samo za pojedinca već za cijelu obitelj i društvenu zajednicu kojoj mladenci pripadaju pa se tome činu pridaje veliko značenje kroz niz običaja i vjerovanja. Čovjekov odnos prema smrti izražava se nizom emotivnih i racionalnih postupaka koje prepoznajemo kao posmrtne običaje. U poljičkoj tradicijskoj kulturi je poznato da neki predznaci nagovješćuju smrt, poput nekih snova, oglašavanja ćuka, sove (kukuvije) u blizini kuće, zavijanje psa, oglašavanje kokoši kao pijetla i dr. Svi važni životni događaji su praćeni pjesmom bez obzira da li se radi o rođenju, vjenčanju ili smrti.

Godišnji običaji, običaji kroz život, tradicija, usmene priče

nije evidentirano